Jesu li crkveni službenici suosjećajni? bila je tema emisije HKR-a "S druge strane ogledala" u kojoj je 25. siječnja gostovao predsjednik Hrvatskog društva bračnih i obiteljskih savjetovatelja (HRD BiOS), svećenik i psihoterapeut, doc. dr. Josip Bošnjaković.
Model suosjećajnog svećenika
Na blagdan obraćenja sv. Pavla, doc. dr. Bošnjaković ističe lik Ananije koji Pavla liječi od sljepoće. On čije ime znači suosjećajnost, bio je suosjećajan prema Pavlu, po primjeru Isusa Krista. Isus ide prema potrebitima, a to je model suosjećajnog svećenika – “pozvan je ići potrebitima”. “Suosjećanje znači pomoći drugima da progledaju, da sebe vide na drugi način”, tvrdi doc. dr. Bošnjaković.
Suosjećajnost u formaciji
“Formacija je jedan živi organizam koji je potrebit promjena s obzirom na potrebe koje susrećemo u društvu”, tvrdi doc. dr. Bošnjaković. Ističe kako je potreban “formalni odgoj za suosjećajnost” u formaciji i tijekom studija kako bi se mogao razumjeti drugi.
“Oni koji kucaju, traže suosjećanje”, nekoga da se s njima zaustavi, da ih čuje. Stoga doc. dr. Bošnjaković napominje da je važno u isto vrijeme biti voditelj i sluga, “karakteristika takvog čovjeka jest da njegov prvi kapacitet bude sposobnost slušanja, a ne govorenja”, nadodaje.
Oni koji kucaju, traže suosjećanje.
Potrebe vjernika
Doc. dr. Bošnjaković navodi razloge obraćanja svećenicima koji su u ovom vremenu učestaliji u usporedbi s nekim prošlim vremenima, to su najčešće “psihičke i duhovne poteškoće”. Važno je istaknuti da ispovijed i terapija nisu jedno te isto, ispovijed se ne bi trebala “pretvoriti u duži terapeutski razgovor”, ističe. Dobro je potaknuti ljude da traže razgovor odvojeno od ispovijedi.
Svećenik na potrebe odgovara slušanjem, ukoliko ima neke terapeutske tj. savjetodavne vještine, od koristi su.
Istaknula se u emisiji i važnost suradnje sa savjetovalištima.
Može li moć zavesti svećenika?
Zloupotreba se može dogoditi. Primjer je hranjenje drugima kako bi se ja osjećao dobro. Problem nastaje, ističe doc. dr. Bošnjaković ako svećenik to “primijeti, a ne radi ništa da to promjeni”. Kad interes dođe na prvo mjesto, tada čovjeka vodiš sebi, a ne Bogu, a to nije dobro.
Granice suosjećanja
Granice postoje. Ukoliko se ne napravi odmak od teških situacija, sustići će svećenika “sagorijevanje”. Mnogi “nakon toliko godina služenja sagorijevaju”, napominje doc. dr. Bošnjaković. Potrebna je otpornost kako se ne bi skrenulo na krivi put.
Izazovno je “sačuvati trajnu raspoloživost za druge uz sve naše krhkosti”, nadodaje doc. dr. Bošnjaković.
Izazovno je sačuvati trajnu raspoloživost za druge uz sve naše krhkosti.
Razlog sagorijevanja
Razlog sagorijevanja je neprestana raspoloživost, napose u hitnim slučajevima. To stvara “osjećaje umora i napetosti”, tvrdi doc. dr. Bošnjaković, a taj se umor primjećuje na fizičkoj, emocionalnoj te kognitivnoj razini.
Tri elementa suosjećajne ljubavi
Prvi element je duhovnost. Jedno je talijansko istraživanje pokazalo da su više suosjećajni oni svećenici koji su više vremena posvetili molitvi.
Drugi čimbenik za svećenika jest društvena podrška, “kolega, župljana suradnika, obitelji i biskupa.” Treći element koji “pridonosi suosjećanju i pastoralnoj službi jest predanost”, navodi doc. dr. Bošnjaković. Potrebno je zvanje “klesati usponima i padovima”, ističe.
Kako mediji utječu na svećenike?
Ono što se čita u trenutcima skandala, djeluje na svećenike demotivirajuće, ali stavlja i “izazov da se obnovi prva ljubav Kristu”, tvrdi doc. dr. Bošnjaković te nadodaje da se “promijenila slika svećenika s godinama”. Postavlja se pitanje, kako vratiti povjerenje?
Detaljniju razradu današnje teme možete potražiti u emisiji koja se u cijelosti prikazivala na našoj Facebook stranici. Za prikaz emisije kliknite ovdje.