U Hrvatskoj je prošle godine gotovo 23.000 osoba preminulo od posljedica kardiovaskularnih bolesti. Zato su upravo bolesti srca i krvožilnog sustava, kao vodeći uzrok smrtnosti u svijetu, bile tema Argumenata 10. studenoga.
Načelnica Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva dr. Ivana Portolan Pajić naglasila je da Hrvatska ima visoko razvijenu kardiovaskularnu medicinu, ali da puno prostora ima u preventivi: “Čak 23.000 osoba umrlo je prošle godine od posljedica kardiovaskularnih bolesti! Te bolesti predstavljaju veliki teret hrvatskom društvu i treba pokrenuti nove projekte, ili ojačati postojeće, u smislu bolje prevencije i ranijeg otkrivanja.”
Važna je primarna prevencija, rano otkrivanje čimbenika rizika, njihovo ozbiljnije shvaćanje, liječenje, uklanjanje i rana dijagnostika bolesti. Naime, kod svake bolesti koju ranije ‘uhvatimo’ osoba ima veće izglede za bolje ishode liječenja te dulji i kvalitetniji život.
S obzirom da Hrvatska spada među zemlje s višom stopom kardiovaskularne smrtnosti od prosjeka Europske Unije, u emisiji je postavljeno pitanje koliko su Hrvati upoznati s važnošću zdrave prehrane. Magistra nutricionizma dr. sc. Mirela Marić podsjetila je da je zdrava prehrana, posebno mediteranska, vezana uz dobru prevenciju kardiovaskularnih bolesti te predložila:
Konzumirati nekoliko obroka dnevno, na meniju imati ribu 2-3 puta tjedno konzumirati ribu, maksimalno tri puta tjedno bijelo meso, crveno meso svesti na minimum te u prehranu uvesti više žitarica, grahorica, mahunarki i orašastih proizvoda.
“Nužno je smanjiti unos soli na manje od 5 grama dnevno jer naša je hrana generalno presoljena. Treba uzimati dovoljno tekućine, često se hidrirati i, ono što je najvažnije, jesti više obroka u danu. Mi generalno preskačemo obroke ili ih nemamo, a jedna od najvažnijih stvari je uvođenje doručka kao najvažnijeg obroka u danu i uvođenje još nekoliko međuobroka ili glavnih obroka. Moram naglasiti i da je kod odluke o mršavljenju najgore prestati jesti uopće ili preskakati doručak”, zaključila je Marić.
Dr. sc. Ivan Segedi s Kineziološkog fakulteta u Zagrebu je na pitanje je li sav zdrav život u vježbanju odgovorio da nije sve, ali da puno jest, jer čovjek je stvoren za kretanje. Osvrnuo se i na pitanje što konzumacija tzv. energetskih pića čini organizmu djece i mladih.
Stvoreno je nekakvo mišljenje da će energetskim pićem naša aktivnost ili mišićna efikasnost ili, općenito, tjelesna efikasnost biti na višem nivou. To nikako nije tako.
Ta energetska pića ne zadovoljavaju apsolutno nikakve standarde zdrave prehrane, pa tako niti nečega što bi nam moglo pomoći u tjelesnoj aktivnosti. S druge strane, velika koncentracija šećera u tim pićima doprinosi samo povećavanju pretilosti i povećanju rizika od kardiovaskularnih bolesti”, upozorio je Segedi.