Sposobnost propitivanja aktualnog modela razvoja – to je ono što papa Franjo očekuje od mladih ekonomista, poduzetnika i nositelja pozitivnih promjena koji su se okupili u Asizu iz više od 100 zemalja na prvom susretu uživo. Aktualna svjetska situacija zahtijeva nove ekonomske paradigme koje u središte stavljaju siromašne, okoliš i rad. Vaši ideali i vrijednosti moraju biti konkretni i „utjeloviti“ se, rekao je papa Franjo na susretu s mladima. Sada su se mnogi mladi stručnjaci, sa svih kontinenata, okupili s istim ciljem, dajući život zajednici koja čini „velike stvari mogućima“, kako je rekao Papa.

„Kada mlada osoba u drugoj mladoj osobi prepoznaje isti poziv, i to iskustvo se ponovi sa stotinama, čak i tisućama drugih mladih ljudi, tada velike stvari postaju moguće, čak i nada da se promijeni ogroman i složen sustav poput svjetske ekonomije. Vi mladi, uz Božju pomoć, znate što vam je činiti, vi to možete; mladi su to radili i prije u povijesti“, poručio je.

Ekonomija mira i prijateljska prema zemlji

Papa je priznao da nove generacije danas žive u teškim vremenima usred ekoloških kriza, pandemija, ratova, a mi odrasli, rekao je, „nismo bili u stanju zaštititi planet i ne čuvamo mir“. „Pozvani ste postati obrtnici i graditelji zajedničkog doma, zajednički je to dom koji ‘propada’. Mi to kažemo i tako je. Nova ekonomija, nadahnuta Franjom Asiškim, danas može i mora biti prijateljska ekonomija prema zemlji i ekonomija mira“, istaknuo je Sveti Otac.

Mladi su u Svetom pismu „nositelji duha znanosti i inteligencije“.

Takva ekonomija u sebi može nositi vrijednost proroštva te je Papa primijetio da je čitavi „život Franje Asiškog, nakon njegova obraćenja, bilo proroštvo“. U Bibliji, rekao je Papa, proročanstvo ima mnogo veza s mladima: Samuel, Jeremija, Ezekiel, Danijel. Mladi su u Svetom pismu „nositelji duha znanosti i inteligencije“, dodao je.

„Naime, kada civilnoj zajednici i gospodarstvu nedostaje vještina mladih ljudi, cijelo društvo vene, svačiji se život gasi. Nedostaje kreativnosti, nedostaje optimizma, nedostaje entuzijazma, nedostaje hrabrosti za rizike. Društvo i ekonomija bez mladih su tužni, pesimistični, cinični (…). No, Bogu hvala da ste vi ovdje: ne samo da ćete biti ovdje sutra, već ste ovdje i danas; vi niste samo ‘ne još’; vi ste ujedno i ‘već’, vi ste sadašnjost“, poručio je Papa mladima.

Opljačkali smo zemlju, nužna je promjena smjera

Papa Franjo očekuje od mladih ljudi da napuste ekonomsku paradigmu 1900-ih vođeni „novom vizijom okoliša i zemlje“. Trenutna situacija, napominje, to hitno zahtijeva. Prisjetio se i da je „Franjina ekonomija“ u posljednjoj godini bila posvećena pitanju ekonomije biljnoga svijeta. „Vidjeli ste da paradigma biljaka sadrži drugačiji pristup zemlji i okolišu. Biljke surađuju s cijelim svojim okruženjem, a čak i kada se natječu, one zapravo surađuju za dobrobit ekosustava. Učimo od krotkosti biljaka: njihova poniznost i šutnja mogu nam ponuditi drugačiji pristup, koji nam je prijeko potreban“, dodao je.

Mi ljudi, u posljednja dva stoljeća, rasli smo na račun zemlje. Ona je bila ta koja je platila račun.

„Biblija je puna drveća i biljaka, od drveta života do zrna gorušice. A sveti Franjo nam pomaže svojim univerzalnim bratstvom sa svim živim stvorenjima. Mi ljudi, u posljednja dva stoljeća, rasli smo na račun zemlje. Ona je bila ta koja je platila račun. Često smo ju pljačkali kako bismo povećali svoje blagostanje, a čak ne ni svačije blagostanje. Ovo je vrijeme za novu hrabrost u napuštanju fosilnih izvora energije, kako bi se ubrzao razvoj izvora s nultim ili pozitivnim učincima“, istaknuo je Sveti Otac.

Nejednakost također zagađuje svijet

„Potrebna nam je brza i odlučna promjena. Mislim ovo ozbiljno: računam na vas“, naglasio je papa Franjo, upozoravajući da je ponekad potrebno i junaštvo, kao što je u slučaju jednoga mladića koji je odustao od posla koji je našao jer je bilo riječ o tvornici oružja.

Papa je potom podsjetio da je održivost okoliša isprepletena s društvenom, odnosnom i duhovnom održivošću. Ponovio je i riječi iz enciklike Laudato si’, odnosno da su vapaj zemlje i onaj siromaha jedno te isti vapaj.

Dok pokušavamo spasiti planet, ne možemo zanemariti muškarca i ženu koji pate.

„Nemaju sva ekološka rješenja jednake učinke na najsiromašnije pa bi stoga trebalo dati prednost onima koja smanjuju bijedu i nejednakosti. Dok pokušavamo spasiti planet, ne možemo zanemariti muškarca i ženu koji pate. Onečišćenje koje ubija nije samo ugljični dioksid, već i nejednakost smrtonosno zagađuje naš planet“, rekao je.

Postoji glad za srećom

Bitno je i pitanje međuljudskih odnosa, koji posebno na Zapadu postaju sve siromašniji – sve je više rascjepkanih zajednica i obitelji. „Usamljenost je velika stvar u naše vrijeme“, naglasio je Papa, upozoravajući da konzumerizam nastoji ispuniti svojim dobrima i nastoji izbrisati duhovnu dimenziju svojstvenu ljudskom biću. Ipak, bez duhovnog naslijeđa akumuliranog tijekom stoljeća religijama, mudrim tradicijama i pučkim pobožnostima, ljudi, osobito mladi, pate od nedostatka smisla.

„Suočeni s boli i neizvjesnostima života, često otkrivaju da im u duši nedostaje duhovnih izvora potrebnih za razradu patnje, frustracije, razočaranja i tuge. Krhkost mnogih mladih ljudi dolazi od nedostatka tog dragocjenog duhovnog kapitala – nevidljivog, ali stvarnijeg kapitala od financijskog ili tehnološkog kapitala. Moramo hitno obnoviti ovu bitnu duhovnu baštinu. Tehnologija može učiniti mnogo: ona nas uči ‘što’ i ‘kako’, ali nam ne govori ‘zašto’, i tako naše djelovanje postaje sterilno i ne donosi ispunjenje životu, čak ni ekonomskom životu“, pojasnio je Papa.

Siromasi su protagonisti promjene

Papa Franjo se prisjetio nadahnuća „Franjine ekonomije“: izbor siromaštva i siromaha koje je odabrao asiški svetac. Polazeći od siromašnih, trebamo gledati na gospodarstvo i svijet, rekao je. No,  nije dovoljno „raditi za ili sa siromašnima“, važno je moći „otvoriti nove putove kako bi sami siromasi postali protagonisti promjena“. Sveti Franjo, istaknuo je Papa, ljubio je siromahe i nije prezirao njihovo siromaštvo.

„Naš kapitalizam, pak, želi pomoći siromasima, ali ih ne cijeni, ne razumije paradoksalno blaženstvo: ‘blago siromasima’. Ne smijemo voljeti bijedu, naprotiv moramo se boriti protiv nje, prije svega stvaranjem radnih mjesta, vrijednog rada. Ali Evanđelje nam govori da se bez cijenjenja siromaha ne može boriti protiv bijede. Odavde moramo početi, čak i vi poduzetnici i ekonomisti: nastaniti ove Franjine evanđeoske paradokse“, istaknuo je.

Tri upute pape Franje

Tri su upute koje Sveti Otac želi ostaviti mladima. Najprije je to „gledanje na svijet očima najsiromašnijih“, zauzimanje „perspektive žrtava i odbačenih“. „Ali da biste imali oči siromaha i žrtava, treba ih poznavati, treba im biti prijatelj. I vjerujte mi, ako se sprijateljite sa siromasima, ako dijelite njihov život, dijelit ćete i nešto od Kraljevstva Božjeg, jer je Isus rekao da je njihovo Kraljevstvo nebesko i zato su blaženi. I ponavljam: da vaši svakodnevni izbori ne proizvode otpad“, istaknuo je.

Ali da biste imali oči siromaha i žrtava, treba ih poznavati, treba im biti prijatelj.

Druga je uputa da se ne zaboravi „stvarati radna mjesta, dobra radna mjesta”, i da se ne zaborave radnici. Treća je uputa utjelovljenje. Ideale, želje i vrijednosti potrebno je pretočiti u konkretna djela, uz srce i glavu potrebno je koristiti i ruke.

„Ideje su potrebne, one nas jako privlače, posebno kao mlade ljude, ali se mogu pretvoriti u zamke ako se ne ‘utjelove’, to jest konkretnost, svakodnevni angažman. Same ideje obolijevaju. (…) Crkva je oduvijek odbacivala gnostičku kušnju, koja misli da može promijeniti svijet samo drukčijom spoznajom, bez umora tijela“, poručio je Sveti Otac. Svoj govor mladim ekonomistima i poduzetnicima u Asizu, Papa je završio molitvom kojom zaziva Gospodinov blagoslov na njih i njihove projekte, prenosi Vatican News.