Hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman je otvoreno rekao da su paravojne formacije one koje su osnovali pobunjeni Srbi. U daljnjoj političkoj raspravi dodao je, da je bilo kakvo zajedništvo nametnuto silom nemoguće, a da je posrnulu SFRJ potrebno preobraziti u “regionalni savez suverenih država", koje potom treba uključiti u Europsku zajednicu. Donoseći ovu naredbu, vrh SFRJ i JNA zaboravljali su, međutim, da su prema važećem jugoslavenskom Ustavu republike imale pravo držati jedinice Teritorijalne obrane i naoružanje za njih, te da је taj dio oružanih formacija bio podređen isključivo republikama. Zapovijed o oduzimanju oružja koju je Predsjedništvo donijelo na preporuku Generalštaba JNA, odnosno Saveznog sekretarijata za narodnu obranu ukidala je ustavno pravo koje su imale sve republike. Službena vojska uzela si je prava koja joj po Ustavu nikako nisu pripadala. Ovakvim činom učinila je još jednu u nizu pogrešaka zbog kojih je u javnosti već izgubila "sljedbeno pravo da se naziva narodnom".
Da će se JNA i oružjem suprotstaviti Sloveniji i Hrvatskoj u njihovim nastojanjima za osamostaljenjem, otvoreno je najavio Savezni sekretar za narodnu obranu general Veljko Kadijević u svom intervjuu zagrebačkom tjedniku “Danas” još početkom prosinca 1990. godine. Razgovor je kasnije prenijela i “Narodna armija”, službene novine JNA, što je pokazivalo dobru usklađenost obavješćivanja javnosti o onome što su JNA i njen vrh mislili i kanili.
Kadijević je tada ustvrdio da je Teritorijalna obrana, dotadašnja osnova doktrine općenarodnog rata i društvene samozaštite, zapravo velika podvala! On je doslovno rekao da je “Teritorijalna obrana, takva kakva je stvorena krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina, objektivno velika podvala jer je ona u novonastaloj situaciji u SFRJ baza i okosnica republičkih armija”. Ovaj je članak vjerojatno bio medijska priprema koja je unaprijed i požurivala i odobravala nakanu Predsjedništva SFRJ da donese naredbu o razoružanju svih onih koji su po njima nelegalno posjedovali oružje.
Drugi znak da JNA misli vrlo ozbiljno bilo je osnivanje Štaba Vrhovne komande, tijela koje je osnovano također u prosincu 1990., a koje se inače moglo osnovati samo u slučaju da je zemlja u neposrednoj ratnoj opasnosti. Slijedom toga, nastavak djelovanja vrha JNA na pripremi rata dogodio se 11. prosinca 1990., kada je Savezni sekretarijat za narodnu obranu Predsjedništvu SFRJ dostavio “Informaciju o neovlaštenom naoružavanju oružanih paravojnih jedinica”. Odgovor Predsjedništva SFRJ uslijedio je na današnji dan 9. siječnja 1991., kad je donijelo ultimativnu naredbu pod naslovom “Odluka o ukidanju naoružanih paravojnihjedinica”. Zahtijevalo se rasformiravanje i razoružavanje svih oružanih sastava koji nisu bili u sastavu Oružanih snaga SFRJ ili organa unutrašnjih poslova. Sljedećeg dana, u Beogradu je o naredbi raspravljalo Predsjedništvo SFRJ zajedno s predsjednicima Predsjedništava republika i pokrajina.
Hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman je otvoreno rekao da su paravojne formacije one koje su osnovali pobunjeni Srbi. U daljnjoj političkoj raspravi dodao je, da je bilo kakvo zajedništvo nametnuto silom nemoguće, a da je posrnulu SFRJ potrebno preobraziti u “regionalni savez suverenih država”, koje potom treba uključiti u Europsku zajednicu. Donoseći ovu naredbu, vrh SFRJ i JNA zaboravljali su, međutim, da su prema važećem jugoslavenskom Ustavu republike imale pravo držati jedinice Teritorijalne obrane i naoružanje za njih, te da је taj dio oružanih formacija bio podređen isključivo republikama. Zapovijed o oduzimanju oružja koju je Predsjedništvo donijelo na preporuku Generalštaba JNA, odnosno Saveznog sekretarijata za narodnu obranu ukidala je ustavno pravo koje su imale sve republike. Službena vojska uzela si je prava koja joj po Ustavu nikako nisu pripadala. Ovakvim činom učinila je još jednu u nizu pogrešaka zbog kojih je u javnosti već izgubila “sljedbeno pravo da se naziva narodnom”.
Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.