Posti li se korizmenim nedjeljama?

Kako se bliži korizma, molim Vas da nam pojasnite kako postiti, što je s nedjeljama u tom svetom vremenu? U korizmenom nizu imamo i svetog Josipa i Blagovijest, što tada?

Korizmeno vrijeme je vrlo dinamično. To nije vrijeme odricanja zbog odricanja, već zbog pročišćenja koje nas dovodi do toga da postajemo ljepši ljudi u duhovnom smislu, prvenstveno u odnosu s ljudima koje svednevice susrećemo. Korizma je vrijeme posta, molitve i dobrih djela. Sigurno je da postiti ne trebamo i ne možemo nedjeljom, nedjelja je izvan tog 40-dnevnog toka koji nas dovodi svetom vazmenom trodnevlju, trodnevlju Isusove smrti, muke i uskrsnuća. Jednako tako je i za svetkovine sv. Josipa te Blagovijesti u korizmenom vremenu, to nisu dani posta. Dani posta su svi ostali dani korizmenoga vremena koji nisu nedjelja ili svetkovina. Nedjelja je uvijek mali Uskrs, pa i u korizmenom vremenu te nas podsjeća na Isusovo uskrsnuće. U molitvi krunice to je slavni dan, dana slavnih otajstava te dan bez posta i pokore.

Što kada uočimo neliturgijski odnos svećenika prema euharistijskom Isusu?

Već dvije godine dolazim na deset dana u Njemačku čuvati unuka. U to vrijeme idem u jednu hrvatsku crkvu gdje doživljavam groznu bol i tugu. Ondje svećenik poslužuje tijelo moga Gospodina kao čips u samoposluzi sa riječima: „Sad svi recite ‘Amen’ da ne moram ponavljati.” Nakon toga svećenik kaže: „Sad se poslužite tko želi”, dok hostiju u ruci drži mali ministrant. Ove godine nakon mise čekala sam da ostanemo sami, rekla sam mu što me smeta, doslovno me izbacio van riječima da ja imam svoju crkvu na Rabu. Otišla sam nesretna i jako tužna sa željom i molitvom da se to više nikada ne ponovi. Nažalost, djeca su mi rekla da mu je to običaj. Kome to treba prijaviti?

U liturgiji postoji dubinsko značenje svakog čina, svake riječi, svake geste, svakog hoda, svake procesije, svake šutnje i svakog dinamizma koji se unutar liturgije događa. Ovo što je slušateljica primijetila sigurno nije dobro i sigurno nije u duhu liturgije. I mi svećenici i vjernici trebali bismo svakodnevno posezati za „Živim vrelom” i na neki način rasti u kulturi liturgije, rasti u kulturi slavljenja svete mise. Kada posežemo za takvim izgrađujućim liturgijskim časopisima, pronalazimo mnogo stvarnosti i u vlastitom liturgijskom odnosu koje su bez značenja te ih možemo korigirati.

Osjetljivost za liturgiju nikada ne može biti preosjetljivost i potrebno je rasti u liturgijskoj zauzetosti i razumijevanju svakog trenutka liturgijskoga slavlja.

Slušateljica je postupila evanđeoski, jer evanđeoski put je upravo obratiti se onome kome želiš nešto iznijeti, bilo pohvalom, bilo opomenom, poticajem ili pozivom. Dobar je korak pokušati razgovarati sa svećenikom, možda mu napisati pismo, nakon toga moguće je obratiti se dekanu, a onda krenuti prema biskupiji.

Emisija “Halo, velečasni!” emitira se svakog petka u 8.05 na Hrvatskome katoličkom radiju, a svi slušatelji pitanja mogu poslati SMS porukom na broj 099 460 9988 ili na e-mail HKR-a vjerski@hkr.hr.