U današnje vrijeme ne možemo govoriti o suradnji škole, roditelja i djece bez utjecaja medija kojima smo svi svjesno (ili nesvjesno) izloženi, a čija je dobronamjernost vrlo upitna. Djecu ne možemo u potpunosti očuvati od izazovnih utjecaja, ali ih možemo pripremiti na njih aktivnim, svjesnim i planskim odgojnim djelovanjem u obitelji. Odgovorni roditelji neće ostaviti svoje dijete bez ikakvog nadzora izloženo medijskim formama jer znaju da će ih djeca, kad odrastu, smatrati odgovornima za svoj odgoj.
Adolescencija je razdoblje života „puno bura i oluja“ u kojem osoba prolazi kroz proces socijalnog, kognitivnog, emocionalnog i tjelesnog sazrijevanja. U tom razdoblju, važan utjecaj na adolescenta imaju najbliže osobe, obitelj, škola i vršnjaci. Današnji adolescenti odrastaju u kulturi koja manifestira odstupanja od općeprihvaćenih ponašanja. Takva ponašanja mogu se nazivati i rizičnima, a izazovi su i veći nego prije pandemije COVID-a 19. Prateći navedeni fenomen, možemo uočiti kako pedagoška kultura nikada nije bila usmjerenija na ekrane, piše Gordana Popović, prof. pedagogije na mrežnoj stranici Hrvatskog društva bračnih i obiteljskih savjetovatelja.
Teško je zaštiti mlade od svih opasnosti odrastanja i poštedjeti ih emocionalnih kriza adolescencije
Knjiga, odnosno čitanje, kojim bi mogli razvijati razmišljanja, vrijednosti i stavove, protiv interneta, društvenih mreža, kompjutera, mobitela i sličnih tehničkih inovacija, naprosto gubi bitku. Teško je zaštiti mlade od svih opasnosti odrastanja i poštedjeti ih emocionalnih kriza adolescencije.
U današnje vrijeme ne možemo govoriti o suradnji škole, roditelja i djece bez utjecaja medija kojima smo svi svjesno (ili nesvjesno) izloženi, a čija je dobronamjernost vrlo upitna. Negativni utjecaji koji dolaze iz društvene sredine često predstavljaju nepremostiv problem.
Djecu ne možemo u potpunosti očuvati od izazovnih utjecaja, ali ih možemo pripremiti na njih aktivnim, svjesnim i planskim odgojnim djelovanjem u obitelji. Ako dijete usmjeravamo na ispravne odnose prema drugoj djeci, tada neće usvajati nepravedne odnose, a postat će imuno na negativne primjere iz svoje sredine. Upravo zato, odgovorni roditelji neće ostaviti svoje dijete bez ikakvog nadzora izloženo medijskim formama jer znaju da će ih djeca, kad odrastu, smatrati odgovornima za svoj odgoj.
Kada promatramo utjecaj medija na odgoj djece, stvari se kompliciraju. Budući da mediji danas postaju „kreatori naše stvarnosti“, svi odgojitelji trebaju uložiti dodatni napor u edukaciju o toj vrsti utjecaja na djecu i mlade.
Osim navedenoga, uočavamo da se uz pomoć medija dodjeljuje status, nameću društvene norme i krajnje pasivizira čovjek. Medijski sadržaji mogu biti sredstva proizvodnje, selekcije i distribucije masovne kulture.
S druge strane, odgoj i obrazovanje promatramo kao objedinjenost svjesnih i svrsishodnih utjecaja koji pomažu u ukupnom razvoju svakog čovjeka i namjernog djelovanja na pojedinca, te djelovanje u skladu s pozitivnim, moralnim i općeprihvaćenim vrijednostima u društvu. Oni su u znatnoj mjeri i institucionalni.
Utjecaj medija
Mediji polažu ekskluzivno pravo na istinu. Informirajući nas, u svakome trenutku utječu na stvaranje naše slike svijeta. Oblikuju našu svijest i sustav vrijednosti namećući vrjednote potrošačkog društva. Utječu na to kakve stilove života, navike i proizvode trebamo, a kakve ne trebamo. Uvjeravaju nas da na neki način „obožavamo“ osobe koje ih promoviraju, tzv. celebrityje i influencere.
Suvremeni čovjek najveći dio slobodnog vremena provodi ispred ekrana
Korištenjem interneta u svakodnevnom životu, u komunikaciji su se pojavili novi problemi. Nove generacije možemo nazvati „generacijama internetskog šoka“ jer su mogućnosti interneta nezamislive, u potpunosti mijenjaju sociološku platformu komunikacije, a odgoj djeteta prepuštaju utjecajima koje često nitko ne može kontrolirati.
Nemoguće je utvrditi istinitost, determinirati primjerenost i svrsishodnost sadržaja i izvora informacija na internetu, a s druge strane, nemoguće je djetetu onemogućiti pristup mreži, pa je nužno podučavati ga kako bi se njome moglo pravilno koristiti. Sve ovo dovelo je do toga da suvremeni čovjek najveći dio slobodnog vremena provodi ispred ekrana.
Raširenost korištenja društvenih mreža
Ova je godina eksplozivna za svijet društvenih medija. Uz sve online propise, Twitter hashtag revoluciju i skandale vezane za Facebook privatnosti, internet nam je ponudio mnogo dramatičnih trenutaka. Pa ipak, korisnicine smanjuju svoju upotrebu interneta, mnogi od nas troševeliki dio svojeg vremena na internetu povezujući se s prijateljima, obitelji i cijelim svijetom. Da su društvene mreže život, to svi znamo, zato ne čudi da trećina provodi od 3 do 5 sati dnevno na društvenim mrežama, a svaka peta osoba čak i više od pet sati. Notifikacije se provjeravaju odmah čim stignu, barem je tako u životu svake druge mlade osobe.
Twitter i Facebook su totalno out ako se pita tinejdžere u Hrvatskoj, ali zato u zadnje vrijeme sve više raste TikTok
Društvene mreže na kojima je najviše mladih u Hrvatskoj su YouTube, gdje je 97.7 % tinejdžera, a slijedi ga odmah Instagram na kojem je 92.6% ljudi, dok je WhatsApp, koji se koristi isključivo za dopisivanje, dospio na treće mjesto (88.7 %) najkorištenijih društvenih medija. Nakon ove velike trojke, po redoslijedu najkorištenijih tu su još i Snapchat i FB Messenger, koji se, kao i WhatsApp, koriste za dopisivanje. Twitter i Facebook su totalno out ako se pita tinejdžere u Hrvatskoj, ali zato u zadnje vrijeme sve više raste TikTok. To su rezultati istraživanja Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, Gradskog ureda za zdravstvo Grada Zagreba i Društva za komunikaciju i medijsku kulturu, koji su tijekom prošle godine provodili veliko istraživanje na srednjoškolcima prvih i trećih razreda.
Nasilno ponašanje u medijima
Facebook je zasigurno jedna od najvažnijih i najvećih društvenih mreža današnjice i mnogima je teško zamisliti život bez njega. No, upravo se u toj činjenici kriju mnoge opasnosti. Društvene mreže postale su sastavni dio ljudskih života, ali uz prednosti (olakšavaju međusobnu komunikaciju i povezanost s ljudima koji nisu u blizini), imaju i mana. Njihov utjecaj na svakodnevni život još uvijek se istražuje. Koliko je jak, dovoljno govori činjenica da broji milijardu članova. Ipak, ova društvena mreža može postati i vaš najveći neprijatelj jer zadire u privatnost pojedinca i donosi realnu opasnost od širenja vaših osobnih podataka. Uz to, činjenica je da je Facebook postao najsuvremenije sredstvo u maltretiranju djece i mladih. Postoji li sprega između izloženosti djeteta medijima i nasilnog ponašanja i koliko je visoka ta korelacija? Eksperimentalno istraživanje dokazalo je da gledanje nasilja povećava učestalost agresivnog ponašanja kod djece i mladih. Pitanje je jesu li gledanju nasilnih scena sklona samo djeca koja su inače sklona nasilju ili su ona taj obrazac ponašanja preuzela upravo iz nasilnih scena? Istraživanja su također pokazala da će djeca koja inače nisu sklona nasilju postati agresivnija ako su izložena nasilnim scenama u filmovima kroz dulji vremenski period. Isti, ako ne i veći utjecaj na agresivno ponašanje djece, ima igranje video igrica nasilnog sadržaja jer dijete (igrač) postaje aktivni sudionik vrlo krvavih i teško probavljivih scena. Važno je napomenuti i da predugo izlaganje nasilju na televiziji ima otupljujući utjecaj na našu osjetljivost, a sličan utjecaj mogu imati i pornografski sadržaji kojima se izlažemo. Često se razmišlja: „Ako on to može činiti, mogu i ja“, ili “Bolje da ja sredim njega, nego on mene”, ili “Aha, znači, tako se to radi !”
Koje su alternative ?
Kako pomoći djetetu i koja je alternativa? Alternativa je edukacija i nužno medijsko opismenjavanje djece i mladih, roditelja, učitelja i nastavnika u kontekstu cjeloživotnog učenja. Nužno je poučiti najširu javnost, čitatelje, gledatelje, roditelje i sve odgajatelje kako zaštititi svoju i djetetovu privatnost na internetu. Potrebno je omogućiti medijsku pismenost građana uključujući je u obrazovni sustav na svim razinama. Važno je poticati dijalog između stručnjaka: pravnika, psihologa, pedagoga, predstavnika policije, učitelja i nastavnika, te novinara radi zaštite interesa djece i mladih te senzibilizirati javnost za posljedice koje mogu nastati zbog kršenja njihove privatnosti u medijima. Koje ćemo vrijednosti razvijati, ovisi i o utjecajima iz različitih izvora (mediji, vršnjačke skupine…) kao i općeprihvaćenim idealima i idolima življenja. Roditelji i djeca izloženi su mnoštvu izazova pa je i važnost cjeloživotne edukacije roditelja i odgajatelja veća nego ikada.
Što možemo učiniti ?
Mediji su tu! Teško možemo utjecati na medijski sadržaj i poruke, stoga je naša obveza i odgovornost da pomognemo mladima tako što ćemo im pružiti edukaciju o medijima. No, odrasli se moraju aktivnije uključiti u nadzor ponašanja svoje djece tijekom njihova korištenja tih istih medija te razgovarati s djecom o informacijama koje su im dostupne, te ih interpretirati na djeci primjeren način. Budući da djeca o elektroničkoj komunikaciji znaju mnogo više od svojih roditelja, a ponekad i od učitelja i nastavnika, vrlo je važno o rizicima i zaštitnim mehanizmima poučiti i odrasle, posebno sve odgojitelje i roditelje. Nužno je razvijati kritički odmak prema medijskim sadržajima, a škola je ta koja to može i mora pružiti. Isto tako, ni mediji ne bi smjeli zanemariti svoju odgojnu ulogu.
Mediji su dio života djece i mladih i u velikoj mjeri čine kulturu mladih ljudi. Zastrašivanjem i zabranama nećemo postići nikakve pomake, stoga je potrebno djecu i mlade medijski opismeniti kako bi kvalitetno mogli sudjelovati u svijetu medija.