Pornografija – droga 21. stoljeća

Prije pet godina vlč. Tomislav Šagud odlučio je napisati seriju članaka o problemu pornografije jer je u pastoralnom radu uočio velike poteškoće zbog raširenosti pornografije, a na hrvatskom jeziku nisu postojali materijali o ovoj temi.

„Najnovija istraživanja pokazuju da mlađi ljudi imaju mnogo negativniji pogled prema pornografiji, iako je više konzumiraju od starijih, jer su mladi na svojoj koži iskusili koliko je to zlo, ali sada nemaju sredstva za suočavanje problemom i ne znaju kako da se od toga maknu.“

Bez pretjerivanja sve asocijacije vezane za drogu možemo slobodno preslikati na pornografiju.

U prosjeku mladi između 12. i 14. godine počinju pretraživati pornografske sadržaje, dječaci malo ranije od djevojaka, a prema istraživanjima prvi susret s pornografijom događa se već s 5 ili 6 godina.

Manje je poznato da je pornoindustrija prožeta kriminalom jer je među pornografskim sadržajima moguće pronaći stvarne scene otimanja i silovanja.

Nedavno su najvećoj pornografskoj stranici kartične kuće otkazale suradnju jer su vlasnici odbili ispuniti zahtjeve za brisanje videozapisa u koji su uključene osobe koje su bile otete, silovane ili su provele godine u seksualnom ropstvu.

O raširenosti pornografije najrječitije svjedoči činjenica da pornografske stranice zarađuju 115 milijuna klikova dnevno!

Foto: Pexels

Nedovoljno pridavanje pozornosti ovom problemu

Psiholog i psihoterapeut Matej Čuljak istaknuo je kako se posvećuje nedovoljna pozornost definiranju, borbi i prevenciji ovisnosti o pornografiji.

„U dva najpoznatija svjetska priručnika, Američkog psihijatrijskog udruženja i Svjetske zdravstvene organizacije, pornografije je smještena uz govor o ovisnosti o online- kockanju ili o društvenim mrežama, nije istaknuta kao ozbiljan i zaseban problem.

Korištenje pornografijom vodi do kompulzivnog ponašanja, a svako ovisničko ponašanje mora biti gledano kao takvo jer zahtijeva bihevioralnu promjenu.“

Opasnost pornografije je u tome što:

• uništava zdravlje pojedinca
• ostaje u njegovim mislima
• mijenja njegov odnos prema drugima
• utječe na čitavo društvo
• odvaja pojedinca od odnosa s drugima
• uči ga da se treba „pobrinuti sam za sebe“
• izdvaja ga iz pripadnosti skupini

Svaka osoba koja uoči nemogućnost uspostavljanja kontrole nad vlastitom ovisnošću trebala bi potražiti psihijatrijsku pomoć.

Zašto netko postaje ovisan o pornografiji?

Brojni su uzroci ovisnosti, uključeni su:

• karakter
• životne okolnosti
• osjećaj unutarnje praznine
• osjećaj usamljenosti
• odbačenost u obitelji ili u odnosima
• proživljavanje teških osjećaja
• traume
• seksualno zlostavljanje

Koje su posljedice pornografije?

Pornografija predstavlja brzi način podizanja razine serotonina, endorfina i dopamina umjesto rješavanja pravog problem, no da bi osoba dobila pravo zadovoljstvo, mora uložiti trud ili napor.

Religiozni ljudi u načelu shvaćaju da je pornografija grijeh, dok ljude koji nisu religiozni to ne proganja, ali izrazito je štetna komponenta odcjepljenja: od bližnje osobe, stvarnog svijeta, prestanak ulaganja u odnose s drugima.

Središnji problem sastoji se u nemogućnosti izlaska iz samoga sebe i darivanja drugome.

Izlaganje pornografskim sadržajima potiče isticanje kratkotrajnog užitka nauštrb zajedničke sreće supružnika, bježanje od intimnosti s bračnim drugom ili do devijacija na području seksualnosti koje mogu voditi do preljuba ili rastava brakova.

Pornografija uči pasivnosti i promatranju, a ne sudjelovanju. Osoba počinje uspoređivati sebe ili druge s likovima iz pornografskih prizora te ulazi u odnose sa supružnikom tražeći isključivo vlastito zadovoljstvo.

Foto: Pexels

U braku

Brojne statistike pokazuju da prisutnost pornografije višestruko povećava vjerojatnost prevare i rastave jer se izobličuje čovjekova svijest i pogled na drugoga.

Vlč. Šagud podijelio je zabinjavajuća svjedočanstva iz pastoralne prakse:

„Puno puta su mi na ispovijed došle žene užasnute, govoreći da ne znaju da rade, jer njihov muž traži od njih da oponašaju ono što se događa u pornografskim filmovima. Ako nešto prigovore mužu, on podivlja i onda zbog mira u kući žena pristaje na to, a poslije plače jer se osjeća kao nekakva roba.“

Ovakva vrsta ponašanja zapravo je oblik silovanja unutar braka gdje supružnici nisu ni svjesni posljedica: pomračenje uma i uništavanja bračnog života.

Mnoge žene bore se s osjećajima srama i gađenja jer nemaju spolne odnose s muževima ili muževi čak u prisutnosti supruge gledaju pornografske sadržaje.

Terapeuti kažu da im dolazi sve više muškaraca kojima je seksualno zadovoljstvo postalo do te mjere vezano uz poziciju promatrača da im stvarna interakcija više nije uzbudljiva. Neki od njih ne mogu se više seksualno angažirati sa svojom partnericom bez treće strane.

Zaštitimo djecu

Dijete se može susretati s pornografijom u vrlo ranoj dobi u obitelji ili vrtiću ili kasnije u školi.

U vrtićkoj dobi djeca najčešćem mogu imitirati neke pokrete koje su vidjela, ne shvaćajući što to zapravo znači te stoga neće imati štetan efekt. Problem nastaje kasnije, tijekom osnovne škole, kada djeca imaju otvoreni pristup internetu. Tada roditelji trebaju nadzirati kakvim sadržajima je njihovo dijete izloženo.

Djeca ponekad upišu određeni pojam iz znatiželje, koji ih u konačnici dovede do pornografskih sadržaja.

Djeca u dobi od 10 ili 12 godina kada naiđu na pornografske sadržaje najprije nisu svjesna što gledaju, no s vremenom se podiže prag tolerancije zbog kojeg u kasnijoj dobi mogu imati velike probleme. Ako su djeca izložen pornografskim sadržajima dok se još mozak nije potpuno oblikovao, stvaraju se strukture koje je kasnije teško promijeniti.

Još jedan veliki problem je kada djeca fotografiraju sebe ili druge i šalju fotografije jedni drugima, takozvani „sexting“, posebice ako fotografije završe na internetu i ostanu trajno prisutne, što je kriminalna radnja jer je dijeljenje dječje pornografije kažnjivo djelo.

O ovoj temi u Argumentima HKR-a u utorak, 18. ožujka, govorili su dr. sc. Krunoslav Puškar, predsjednik udruge „Magnus“’ i voditelj „Projekta 41“, vlč. Tomislav Šagud, župnik Župe Presvetog Trojstva u Prečkom, Zagreb i Matej Čuljak, psiholog i psihoterapeut.