Bolesti srca i krvnih žila imaju velik javnozdravstveni značaj, vodeći su uzrok obolijevanja i smrtnosti u svijetu, ali i u Hrvatskoj, osobito kod starijih ljudi. Visoki udio obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti u radnoaktivnoj populaciji najčešći su uzroci smanjenja produktivnosti i radne nesposobnosti, ali i kvalitete života. Ubrzani i sjedilački način života uvelike su pomogli sve većoj pojavnosti kardiovaskularnih bolesti, stoga je najbitnija promjena životnih navika.

Cilj obilježavanja Svjetskog dana srca jest osvijestiti populaciju o kardiovaskularnim bolestima.

Najvažniji rizični čimbenici na koje možemo utjecati su: pušenje, povišen krvni tlak, povišena razina masti u krvi, povećana tjelesna masa, nedovoljna ili neredovita tjelesna aktivnost, šećerna bolest te dugotrajna izloženost stresu. Čimbenici rizika na koje ne možemo utjecati jesu: dob, spol i pozitivna obiteljska anamneza.

Na rizike za razvoj kardiovaskularnih bolesti može se utjecati promjenom životnih navika.

Ponajprije to se može učiniti smanjenjem unosa soli, uravnoteženom prehranom, prestankom pušenja i prekomjerne konzumacije alkohola, kao i redovitom tjelesnom aktivnošću, održavanjem normalne tjelesne težine i učenjem vještina suočavanja sa stresom.

Srce nije samo tjelesni organ

S druge strane, srce simbolizira i blizinu ljudima te ljubav i brigu za druge.

HKR kao Radio sa srcem svakoga dana nastoji promovirati upravo to – brigu o sebi, ali i za naše najbliže.

I nisu to samo siromašni materijalno. Još potrebitiji naše brige, blizine i ljubavi su i naši bližnji, članovi naših obitelji, čak i kolege na poslu. Pokažimo i njima svoju dobrotu, otvorimo i njima svoja srca, da u nama vide blizinu Onoga koji je za nas dao svoje Srce.

Na to nas potiču i riječi sv. Pavla Galaćanima: „Neka nam ne dozlogrdi činiti dobro: ako ne sustanemo, u svoje ćemo vrijeme žeti! Dakle, dok imamo vremena, činimo dobro svima“ (Gal 6,9-10).

Foto: Filip Vukina