Prema etimologiji riječi, naziv za ovu kršćansku svetkovinu kod većine jezika ima korijen u tri osnovne skupine, donosi Nedjelja.ba.

Kod većine europskih jezika riječ Uskrs ima porijeklo u hebrejskom te dolazi od riječi pesach (pronalazak), što je naziv i židovskog blagdana. Shodno tomu, čestitke nekih jezika su: francuski – Joyeuse Pâques, talijanski – Buona Pasqua, španjolski – Feliz Pascua, portugalski – Feliz Páscoa, nizozemski – Vrolijk Pasen, danski – God Påske, albanski – Gëzuar Pashkët, finski – Hyvää Pääsiäistä, grčki – Kaló Páscha, švedski – Glad Påsk, rumunjski – Paște fericit, turski – Iyi Paskalyalar.

Iako nisu europski jezici, imaju isto porijeklo: afrički – Gelukkig Paasfees, indonezijski – Selamat hari Paskah, bengalski – Feliç Pasqua.

Druga skupina vuče porijeklo iz starogrčkog jezika, od riječi μεγάλη ἡμέρα (megálē hēmera), što znači „velika noć“. Ovaj korijen se nalazi u sljedećim jezicima: češki – Šťastné Velikonoce, poljski – Szczęśliwej Wielkanocy, slovenski – Vesel Velikonočni.

Nešto drukčiji prijevod (Velik dan) u: makedonskom – среќен Велигден, bugarskom – Chestit Velikden.

U treću skupinu se svrstavaju: njemački – Frohe Ostern i engleski jezik – Happy Easter, čije čestitke imaju porijeklo u poganskom blagdanu koji se održavao u travnju i koji je slavio anglosaksonsku božicu proljeća Eostre.

Hrvatska riječ za Uskrs nastala je od glagola ‘“uskrsnuti“, na isti način je nastala i riječ Vaskrs. Stoga ovaj blagdan čestitamo govoreći „Sretan Uskrs“. Sličnost pronalazimo u bjeloruskom – Chrystos uvaskros, ruskom – Khristos voskres.

U hrvatskom rječniku, za termin Uskrs naći ćemo i riječ Vazam.

Zajedničko svim vjernicima, bez obzira na jezik, je trostruko slavljenje Isusove Uskrsne pobjede nad: grijehom, smrću i paklom, iz čega proizilazi radost ovog svetkovanja.