Budi dio naše mreže

Uz prelijepu rijeku Gacku može se šetati ili voziti biciklom, fotografirati prirodu i vodene ptice te loviti ribu. Ponorno područje rijeke Gacke uvršteno je među 10 najugroženijih krških područja u Hrvatskoj. Gacko polje predloženo je za zaštitu u europskoj ekološkoj mreži NATURA 2000, kao područje važno za ptice.

/ Sonja Kuzmić

Gacka dolina veliko je krško polje omeđeno Velebitom prema moru te Kapelom prema unutrašnjosti. Poljem dominira prelijepa rijeka Gacka, koja izvire na jednom kraju polja, a ponire na suprotnom. Po svojoj dužini rijeka Gacka treća je ponornica na svijetu. Njezin izvorni tok dug je 32 km, koji je nakon izgradnje hidroelektrane Senj šezdesetih godina prošlog stoljeća, skraćen na 11 km. Zbog blagog pada nadmorske visine tok Gacke miran je i zavojit.

 Voda rijeke Gacke iznimno je čista i bogata kisikom te je zbog toga druga rijeka u Europi po kvaliteti vode za piće. Boja joj je očaravajuća, boja opala. Flora i fauna doline rijeke Gacke vrlo je bogata. Najveći grad u Gackoj dolini je Otočac, prvotno izgrađen na mjestu račvanja Gacke, gdje su njezini rukavci činili “otok” sa svih strana okružen vodom. U srednjem vijeku Gacka je imala važnu ulogu u prvoj hrvatskoj državi, a grad Otočac spominje se i na Bašćanskoj ploči. Knezovi Frankopani za svoje vladavine podigli su više utvrda, a središnja područja bila su Otočac i Brinje. Izvorišno područje Gacke sastoji se od mnogih manjih izvora, ističemo Tonković vrilo, Klanac i Majerovo vrilo. Izvori imaju oblik jezeraca i vrlo su slikoviti. Područje je to brojnih starih mlinica “malenica”, neke su obnovljene i uređene u tradicionalnom stilu (na Majerovom vrilu). Osim mlinica, tu su i pile na vodu, stupe za stupanje i koševi za pranje sukna.

Stanovnici Gacke doline u davna vremena rijekom su plovili “plavima”, plovilima koje su bila izdubljena iz jelovih trupaca. Do kasnih tridesetih godina prošlog stoljeća u Gackoj su živjele potočna pastrva, jegulja, piškur i štuka, neki izvori kažu da je unesena u vrijeme Frankopana. Nekad je u rijeci živio i potočni rak koji je nestao uslijed račje kuge. Kasnije su u Gacku unesene brojne druge vrste riba, neke su doplivale i kanalom, kojim je za potrebe već spomenute hidroelektrane, Gacka spojena s rijekom Likom. Danas u Gackoj žive i kalifornijska pastrva, lipljen, šaran, linjak, bodorka, klen i sunčanica, stoga ne čudi da je ovo područje nezaobilazno odredište za ljubitelje ribolova.

Gacka je nekada ponirala na tri mjesta, kod Ponora kod Švice, Gusić polju i Hrvatskom Polju. Na području Otočca tok Gacke nekada se račvao u dva rukavca, južni u Švici je tvorio dva jezera koja su bila međusobno povezana slapom visokim 50 m. Domaći su to područje nazivali “Malim Plitvicama”. Bilo je tu i puno mlinica, pila pokretanih vodom kojima su se pilili trupci dopremljeni rijekom, stupa i koševa. Davne 1936. godine tu je izgrađena mala hidroelektrana, za potrebe grada Otočca i okolice.

Ponorno područje rijeke Gacke danas je ugroženo malim prolazom vode i rušenjem sedrenih barijera uz rijeku zbog nedostatka vode pa je uvršteno među deset najugroženijih krških područja u Hrvatskoj. Kao i u drugim krškim poljima, ovdje rastu mnoge rijetke i zaštićene biljke, kao što su kukuljičasti kaćun, crni šaš i veliki žabnjak, koji se nalaze na crvenom popisu ugroženih biljaka Hrvatske. Gacko polje je, zajedno s drugim krškim poljima, predloženo za zaštitu u europskoj ekološkoj mreži NATURA 2000, kao područje važno za ptice. U Polju i njegovoj okolici nalazi se još dvanaest područja važnih za vrste i staništa predloženih za Naturu. Među njima su samo Gacko polje, rijeka Gacka, cret u Čovićima, Majerovo vrilo, špilja Pećina i još nekoliko špilja. Vrela rijeke Gacke proglašena su spomenikom prirode, a Gacko i Dabarsko polje značajnim krajobrazom.

U Otočcu je 2006. godine osnovan Hrvatski centar za autohtone vrste riba i rakova krških voda. Bavi se uzgojem pastrve i riječnih rakova, znanstvenim istraživanjem Gacke i njezinih stanovnika, osobito pastrve, te razvijanjem robnih maraka i turizma.

Rijeka Gacka za žitelje Gackog polja predstavlja život. Osim što koriste njezinu vodu za piće (rijeka Gacka je u Europi po kvaliteti druga voda za piće), love ribu, kose vodeno bilje za stoku, na izvorim (u Sincu i Lešću) i slapovima (u Švici) sagradili su brojne mlinice za mljevenje žita, pilane, stupe za stupanje domaćeg sukna i koševe za valjanje biljaca i suknenih deka. Mlinice na Gackoj u Sincu posebna su atraktivnost kao ostatak tradicijskog graditeljstva na vodi i starih obrta. U Sincu je sačuvana stupa za stupanje sukna i jedna je od rijetkih primjeraka u Hrvatskoj, koja je još u funkciji.

Preporuka je posjeta Vrilama Gacke, šetnja oko jezeraca na izvorištima. U Info centru na Majerovu vrilu može se vidjeti proces proizvodnje brašna, ali i kupiti svježe samljeveno domaće brašno te kušati svježe ulovljenu gacku pastrvu. Valja posjetiti i Muzej Gacke u gradu Otočcu u kojemu se može istražiti arheološku japodsku, povijesnu i etnografsku zbirku. Zanimljiv je i obilazak ostatke stare utvrde na brdu Fortica (u tijeku su arheološka otkapanja). U Ličkom Lešću je zanimljiv Centar za autohtone ribe i rakove krških voda.

OPREZ – Područje rijeke Gacke minirano je na pravcu Sinac – Otočac, u dijelu područja sjeveroistočnog predgrađa grada Otočca i širem području Drenova Klanca (nekadašnji desni rukavac Gacke). Sva minirana područja nisu označena, stoga savjet da se ne kreće izvan ceste i često korištenih putova izvan navedenih područja. Karta miniranih područja nalazi se na internetskim stranicama Hrvatskog centra za razminiranje, pogledajte ovdje.

Eko kutak

PH vode pod uticajem je mnogo faktora, jedan od najvažnijih faktora su zemljište i stijene kroz koje voda teče. Neke stijene, kao što su krečnjaci mogu neutralizirati kiselost, dok druge, kao što su granitne stijene, nemaju uticaj njezin na pH. Normalna pH vrijednost vode za piće je od 6 do 8.5. Voda s pH vrijednošću manjom od 7 je kisela i može nagrizati metale vodovodnog sustava. Metali koji tim procesom dospiju u vodu, mogu izazvati zdravstvene probleme. Voda s vrijednošću pH većom od 7 je bazna i voda postaje tvrda, dajući joj ukus sode. Takva voda stvara kamenac.


 Ispis 

 

Kontaktirajte nas

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja