Obilazeći Park prirode Lonjsko polje u društvu ravnatelja JU Park prirode Lonjsko Polje, Ivora Stanivukovića upoznali smo njegovo jedinstveno bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta. Doznali smo da se u njemu kriju dva posebna ornitološka rezervata, ali i jedno od najvećih mrjestilišta šarana u Europi. Od ukupno 13 Europskih sela roda, prvo proglašeno je upravo u Lonjskom polju, selo Čigoč. Nizinske poplavne šume jedna su od najvećih atrakcija ovog Parka, a njihov najpoznatiji stanovnik je ´slavonski hrast´.
Park prirode Lonjsko polje smješten je između je između dvaju gradova Siska i Nove Gradiške. Najveće je zaštićeno poplavno područje cijelog dunavskog sliva s iznimnim ekološkim obilježjima. Posebnu ljepotu mu daju poplavne šume hrasta lužnjaka. Brojni pašnjaci ispresjecani su vodenim površinama. Vladarice Lonjskog polja su rijeke, u njemu se susreću Sava, Una, Kupa, Lonja i Strug, stoga iznenadne oscilacije količine vode nisu iznimka, dapače.
Zanimljivost – vodostaj Save nizvodno od Siska može porasti i za 10 m.
Tragovi naseljavanja na području Lonjskog polja sežu još u doba Rimljana. Sam naziv rijeke Lonje potječe od latinskog naziva “aqua longa”(duga rijeka), koja je s vremenom dobila ime Lonia, danas se naziva Lonjom. Obiluje velikim bogatstvom biljnog i životinjskog svijeta. Posebno je zanimljiva arhitektura posavskih kuća koje su zbog svoje ljepote, očuvanosti i brojnosti proglašene spomenikom graditeljske baštine. Lonjsko polje obitavalište je preko 550 vrsta biljaka vlažnih i močvarnih područja. Ljubitelji ptica mogu uživati u promatranju bijele i crne rode, žličarke, čaplje i brojne drugih ptica selica. Unutar Parka nalaze se dva područja koja su proglašena posebnim ornitološkim rezervatima, Krapje đol koji je zaštičen od 1963. te Rakita koja je proglašena tri godine kasnije, 1969. godine.
Močvarne livade, šume jasena, vrbe i topole ovog rezervata značajne su za gniježđenje pataka, dok se u poplavnim hrastovim šumama i livadama Lonjskog polja susreću rijetke europske ptice na primjer, orao štekavac i orao zmijar, veliki i mali vranac, siva i bijela čaplja, bukavac, crna roda i dr. Visoke vode u ovom području zadržavaju se i do šest mjeseci, stoga je ono jedno od najvećih mrjestilišta šarana u Europi. U Lonjskom polju možete vidjeti autohtonu turopoljsku svinju, divlju svinju, konja hrvatski posavac. Stanuju tu i srne i jeleni, baš kao i vidre i dabrovi.
Zanimljivst – Dabrove zbog iznimne vještine u gradnji nastambi i brana nazivaju “arhitektima” u svijetu životinja.
Uz bogatstvo flore i faune, u samom srcu Parka prirode Lonjsko polje, možete posjetiti i ´Europsko selo roda´ Čigoč, proglašeno 1994. godine. Zbog iznimno pogodnih uvjeta, gotovo svaka kuća ili štala ima gnijezdo bijele rode što selo Čigoč čini hvalevrijednim primjerom suživota čovjeka i roda.
Suživot ljudi i prirode u Parku prirode Lonjsko polje ogleda se i u tradicionalnoj gradnji koja je od prirodnog materijala (hrastovina) izvedena kao odraz umijeća lokalnih graditelja te vješto uklopljena u prirodni okoliš. U sačuvanim starijim kućam (mnoge od njih starije su od 200 godina), drvena građa je kalana ili tesana dok je u novijoj gradnji uobičajena piljena (stručnjaci za obradu i gradnju drvetom znaju u čemu je razlika). Zidovi su građeni od debelih balvana, a na njih se oslanja stropna i krovna konstrukcija. Kuće katnice odraz su višestoljetnog razvoja i prilagođavanja graditeljskog umijeća području s čestim poplavama.
Nizinske poplavne šume jedna su od najvećih atrakcija Parka prirode Lonjsko polje, najpoznatiji stanovnik tih šuma je svakako ´slavonski hrast´.
U povijesnom građevinskom području Krapja očuvan je velik broj zgrada tradicijske drvene arhitekture stoga Krapje ima nacionalni značaj i jedino je selo u Hrvatskoj koje ima status Sela graditeljske baštine te se u njemu od 1995. godine tradicionalno obilježava Dan europske baštine.
Etnografske zbirke Lonjskog polja vrlo su vrijedne jer čuvaju tradicionalno pokućstvo, alate, i drugo. Pjesme, plesovi, običaji i usmena predaja dio su nematerijalne kulturne baštine Lijepe naše. Tradicionalna posavska nošnja tkana od lana s cvjetnim motivima i bogatstvom boja nadaleko je poznata i priznata zbog svoje iznimne ljepote. Svakako valja posjetiti Etnološku zbirku obitelji Sučić u selu Čigoč koja je značajna zbog očuvanja obiteljskih tradicijskih predmeta koje su koristili stanovnici Posavine.
Lonjsko polje jedino je područje u Europi gdje se održalo tradicionalno pašarenje, arhaični sustav pašarenja gdje se na pašnjaku drži više vrsta životinja.
Posebna atrakcija u Parku prirode Lonjsko polje jest jedinstvena mogućnost plovidbe čamcima na solarni pogon. Nizinske poplavne šume, nepregledne poplavne površine i bogat ptičji svijet koji ćete vidjeti tijekom vožnje u njima odgovorit će vam na pitanje zbog čega ovo područje nazivaju i ‘europskom Amazonom’.
Promatranje ptica, biciklizam, šetnje, vožnja čamcima, jahanje konja, kupanje, ograničeni lov i ribolov u Parku prirode Lonjsko polje idealni su odmak od užurbane svakodnevice. U samom Parku nalazi se nekoliko pješačkih staza, na primjer “Staza Posavca” i “Tajne Čigočkog trokuta”. Cikloturističke rute u Parku prirode Lonjsko polje, koji povezuju Posavinu s Moslavinom i Pounjem, preporučamo svima bez obzira na stupanj kondicije. Sve rute vrlo dobro su označene cikloturističkom signalizacijom, a uređene su i postaje za odmor.
Gastronomska ponuda itekako je primamljiva, a poželite li prenoćiti tu je nekoliko ugostiteljskih obrta, odnosno seoskih gospodarstava koji će vam pružiti kvalitetan odmor i ukusnu okrijepu. Više informacija potražite na www.pp-lonjsko-polje.hr
Eko kutak
Hrvatska je zemlja koja je bogata pitkom vodom i gotovo sva njena voda dolazi iz podzemnih izvora. Uporaba podzemnih voda u svhu pića, sanitarija i protupožarne zaštite ima prednost nad svim drugim svrhama. Pitkim vodama smatraju se vode bez okusa i mirisa, pH vrijednosti od 6,5 do 8,5. Pitke vode dijele se na: vodu za piće iz javnih vodoopskrbnih sustava, prirodnu mineralnu vodu, izvorsku vodu, stolnu vodu i soda vodu. Za razliku od većine drugih zemalja Hrvatska ima pitku vodu iz slavine. Vodu iz slavine možete upotrijebiti uvijek. I kada niste u udobnosti svoga doma, uvijek možete natočiti vodu u bocu i ponijeti sa sobom. Voda iz slavine je protočna, što znači da je dostupna uvijek svježa i da nema rok trajanja. Pijući vodu iz slavine sigurno ćete uštedjeti novac, jer vodu iz slavine plaćate isključivo po potrošnji.