Na sjevernim obroncima najveće hrvatske planine Velebit, u Parku prirode Sjeverni Velebit, na oko 800 metara nadmorske visine nalazi se mjesto Krasno koje je jedno od naših najvećih planinskih naselja. Čini ga četrnaest zaselaka smještenih na rubovima Krasnog Polja, slikovite doline duge oko 7 kilometara. Mjesto sa svojim zaseocima broji oko 600 stanovnika. Administrativno, Krasno se nalazi na području Grada Senja, udaljenog 32 km. U Krasnu je smješteno sjedište Nacionalnog parka “Sjeverni Velebit” te ispostava Parka prirode “Velebit”.

Pomalo netipično za planinska područja Hrvatske, u Krasnu je do Domovinskog rata bila razvijena vrlo živa privreda, mjesto je bilo jedinstveno po tome što nije bilo nezaposlenih. Danas mladi većinom odlaze iz mjesta u potrazi za zaposlenjem, no ima i svijetlih primjera, mlade obitelji osnivaju OPG-ove ili se bave turizmom. U Krasnu uspješno radi nekoliko ugostiteljskih objekata te sirana koja proizvodi nadaleko poznati Krasnarski sir. Mještani Krasna osobito su radosni zbog činjenice da im djeca pohađaju školu u samom mjestu, osmogodišnju školu Dr. Milana Anića, koja djeluje kao područna škola “S. S. Kranjčevića” iz Senja.

U Krasnu svakako valja posjetiti Kuću Velebita koja vjerno dočarava svu ljepotu prirodnih fenomena koje velebitski kraj u sebi krije. Postav Kuće Velebita smješten je na četiri etaže i obuhvaća nekoliko tematskih cjelina s namjerom da se što bolje pokaže bogatstvo Velebita, njegova raznolikost te kulturna i prirodna vrijednost. U središtu priče je čovjek s Velebita i njegov in/direktan utjecaj na prirodu. U prošlosti su stanovnici Velebita živjeli nomadskim načinom života, krčili su šumu, napasali stoku, gradili kamene nastambe tzv. pastirske stanove i suhozide te na taj način stvarali nova staništa – travnjake, lokve i drugo. U obilasku Kuće Velebita upoznat ćete se s raznim kukcima i pticama, velikim zvijerima, endemičnim biljnim vrstama prilagođenima ekstremnim životnim uvjetima. Ako ste ikada željeli postati speleologom, u Kući Velebita to doista i možete biti, uz pomoć novih tehnologija imate mogućnost istražiti „Lukinu jamu“ i doživjeti njezinu dubinu od 1431 metra. Više pročitajte ovdje. 

S obzirom na bogate šume, tradicionalna djelatnost ovoga kraja je šumarstvo i prerada drveta pa se Krasno dići činjenicom da je Šumarija Krasno, koja je osnovana još 1865. godine, jedna od najstarijih i najvećih šumarija u Hrvatskoj.

Ljepote Krasna riječima je ovjekovječio Vjenceslav Novak u “Podgorki” dajući dirljivu sliku hodočasnika Majci Božjoj od Krasna. Svetištem su bili očarani i S. S. Kranjčević te Cihlar Nehajev baš kao i toliki hodočasnici koji su našli okrepu duše i tijela u posjeti krasnarske župne crkve Sv. Antuna Padovanskog i u svetištu Majke Božje od Krasna.

Crkva Majke Božje Krasnarske iz XVIII. stoljeća, izgrađena je na temeljima prijašnje srednjovjekovne crkvice. Iako je Svetište skromnog uređenja ističe se drveni kasetirani strop s oslikanim scenama iz života Krista, Marije i svetaca s latinskim citatima, rad braće Lukanović. Križni put djelo je Blaža Devčića, Meštrovićevog učenika.

“Ovdje čujemo tišinu”, riječi su mnogih hodočasnika Svetišta Majke Božje od Krasna.

Narodna predaja o Majci Božjoj Krasnarskoj nastala u 13. stoljeću, priča je o pastirima koji su, šetajući šumom, na jednom panju pronašli neobičan cvijet na kojemu se ukazala slika Majke Božje. Pastiri su čudesni cvijet odnijeli u kapelicu, no cvijet je nestao i ponovno se pojavio na panju. Nakon što se čudo ponovilo nekoliko puta, narod je shvatio Gospinu želju i na mjestu pronalaska cvijeta podigao oltar i crkvu posvećenu Majci Božjoj. Zanimljiva činjenica podupire ovu predaju, svetište je sagrađeno na nepogodnom i neravnom mjestu koje ljudi nikada ne bi sami odabrali za gradnju crkve.

Stanovnike Krasna raduju sve ćešći posjeti biciklista, jer cikloturizam je itekako u zamahu njihove turističke ponude. Imaju preko 22o km uređenih biciklističkih staza. Ljubitelji tzv. robinzonskog turizma imaju prigodu iskusiti čari velebitskoga kraja u Pastirskim stanovima na Alanu i Lubenovcu, iskustvo je to koje koje se pamti još dugo nakon povratka u užurbanu gradsku svakodnevicu.

Eko kutak

Ljuske od jaja u kombinaciji s talogom od kave idealno su prirodno gnojivo za sobne biljke. Ljuske se stave u vodu i ostave da odstoje preko noći. Ujutro se toj vodi doda talog od kave u omjeru 1:4 te se tom otopinom zaliju biljke. U polovicu ljuske stavite zemlju za sadnju i sjeme biljke (primjerice sjeme rajčice, paprike, cvijeća). Položite ih ih u kutiju te ostavite da klija blizu izvora svjetlosti i topline. Kada biljka iznikne posadite ju zajedno sa zemljom i s ljuskom u vrtu. Kako će se s vremenom ljuska razgrađivati, tako će biljci davati potrebne hranjive tvari.