Duboko smo odmakli u periodu korizme, a jedno od najznačajnijih obilježja ovog pripravnog razdoblja jest post, stoga je važno znati što se to događa u našem tijelu kada postimo.

Što je post?

Što post označava s kršćanskog stajališta, a što s medicinskog? Post za katolike znači objedovati samo jedan puni obrok u danu, a nemrs redovite obroke, ali bez mesa. U Katoličkoj Crkvi obvezni, zapovijedani dani posta su dva dana u godini – Pepelnica ili Čista srijeda i Veliki petak kada postimo na spomen Kristove muke.

Medicinsko značenje posta je apstinencija od hrane, ponekad i od pića i često se upotrebljava prije operativnih zahvata ili određenih pretraga. Danas je popularan prehrambeni trend prakticiranja intermitentnog posta koji pokazuje brojne povoljne učinke na naš organizam. Post se prakticirao kroz cijeli period ljudskog razvoja, npr. naši preci koji su sakupljali hranu ili lovili životinje živjeli su kontinuriano s razdobljima hranjenja i posta, ovisno o tome što su ulovili ili sakupili te je prirodniji našem organizmu od današnjeg stanja prehrambenog obilja i prejedanja.

Što je intermitentni post?

Intermitentni post označava isprekidani unos hrane i restrikciju hrane. Može se provoditi na više načina od kojih je najpopularnija metoda posta 16/8. Uobičajno je da tijekom 16 sati unosimo hranu, a 8 sati spavamo, a ovo je obrnuta metoda koja označava 16 sati bez unosa hrane, a samo tijekom 8 sati konzumaciju obroka.

Jedan od načina je i post od 24 sata do dva puta tjedno, npr. ne jede se od večere prvog dana do večere drugog dana.

Zatim 5:2 post kada se konzumira smanjeni unos kalorija (do 600 kcal dnevno) dva puta tjedno, a ostale dane jede se normalno.

Koji su povoljni učinci posta na naš organizam?

Tijekom posta događaju se brojne promjene u organizmu. Tri do četiri sata nakon zadnjeg obroka završava njegova probava te počinje faza ranog posta gdje organizam koristi dostupne zalihe glukoze kao primarni izvor energije. Nakon što se potroše sve zalihe glukoze, dolazi do razgradnje masnih zaliha u organizmu koje se tada koriste kao izvor energije. Također, dolazi i do hormonalnih promjena. Povećava se razina hormona rasta, a snižava se razina inzulina sto utječe na gubitak masti. Tijekom posta potiče se proces autofagije u kojem stanice uklanjaju oštećene organele i na taj način se obnavljaju.

Jedan od značajnih benefita je učinak intermitentog posta na gubitak tjelesne mase sto opravdava njegovu veliku popularnost. No, regulacija tjelesne mase dogodit će se samo ukoliko u razdobljima unosa hrane birate prave namirnice i ne prejedate se.

Ovi podaci svakako nas ohrabruju da uvrstimo post u našu tjednu rutinu, i zbog religijskih i medicinskih razloga. Ipak, intermitentni post nije za svakoga, trebaju ga izbjegavati dijabetičari, trudnice, osobe s niskim krvnim tlakom ili ga pažljivo prilagoditi svojim zdravstvenim stanjima.

Za vas koji u korizmenom periodu postite o kruhu i vodi, svakako birajte kruh od cjelovitih žitarica koji će vas duže držati sitima i bolje nahraniti vaš organizam od bijelog kruha ili izradite posnu pogaču u kućnoj radinosti.