Budi dio naše mreže

Gospina trava (kantarionovo ulje) najpoznatiji je i najbolji prirodni antidepresiv. Poznata i pod narodnim imenima pljuskarica, strašno zelje i kantarion, biljka je prelijepih zvjezdastih žutih cvjetova koji pocrvene kada ih se zdrobi.

/ Sonja Kuzmić

Gospina trava (Hypericum perforatum) poznata i pod narodnim imenima pljuskarica, strašno zelje i kantarion. Njezini prelijepi zvjezdasti žuti cvjetovi pocrvene kada ih se zdrobi. Raste po suhim travnjacima, kamenjarskim pašnjacima i šumskim prosjecima diljem Europe, pa tako i kod nas u Hrvatskoj. Ljekovita svojstva gospine trave poznata su od davnih vremena, koristila se između ostaloga i za liječenje zmijskog ugriza te blažih oblika depresije.

Gospina trava / Foto: Pixabay /

Ljekoviti su svi nadzemni dijelovi ove biljke koji se mogu upotrijebiti za izradu čajeva i ulja. Najbolje ju je brati krajem lipnja kada je u punom cvatu (cvate od lipnja do kolovoza, nap. a.). Najčešće se povezuje u snopiće i suši na sjenovitom i prozračnom mjestu. Još su naše bake i majke znale da gospina trava pomaže kod niza bolesti, na primjer kod opeklina, uboda insekata, herpesa, suhe nosne sluznice, slabokrvnosti, živčanih tegoba itd.

Čaj se priprema na način da se dvije čajne žličice suhe gospine trave preliju četvrtinom hladne vode. Voda s gospinom travom treba zakipjeti, a čaj nakon dvije do tri minute ocijediti te ostaviti da se ohladi prije ispijanja.

Različiti kemijski spojevi gospine trave pogodno djeluju na ublažavanje blage depresije, a najbolje je ako se uzima jedna do dvije šalice dnevno kroz vremensko razdoblje od četiri do šest tjedana.

Oralne pripravke od gospine trave nije dobro uzimati za vrijeme trudnoće te za intenzivnog izlaganja suncu jer može izazvati pojačanu osjetljivost kože na sunčevu svjetlost.

Kantarion – gospina trava / Foto: Pixabay /

Kontaktirajte nas

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja