Budi dio naše mreže

Otočić Visovac - čuvar najmanje knjige na svijetu!

Riznica franjevačkog samostana Majke od Milosti na Visovcu čuva najmanju knjigu na svijetu koja sadrži molitvu Oče naš na sedam jezika. Dimenzije su joj 3,5 x 3,5 milimetara.

/ Sonja Kuzmić

Upravo ta najmanja knjiga na svijetu dio je bogate samostanske riznice koju su franjevci brižno stvarali gotovo šest stoljeća. Tijekom obilaska otočića Visovca i njegovog franjevačkog samostana posjetitelji mogu razgledati arheološku zbirku, zbirku povijesnog crkvenog ruha i posuđa te bogatu knjižnicu s mnogim starim knjigama i inkunabulama. Blago riznice franjevačkog samostana Majke od Milosti na Visovcu predstavljeno je i na izložbi Visovac: duhovnost i kultura na Biloj stini, koja je krajem 2019. otvorena u zagrebačkome Muzeju za umjetnost i obrt. Većina od petstotinjak izloženih predmeta tada je prvi put napustila Visovac, a izložbu je pratila i istoimena monografija u kojoj su istaknuti muzejski stručnjaci predstavili kulturnu baštinu Visovca.

Prvotno je na Visovcu bila sagrađena crkvica presvođena plitkim bačvastim svodom i to u sklopu augustinskog samostana. Crkvica je cjelovito sačuvana i služi današnjoj crkvi kao sakristija. Kada su na otok došli franjevci, izgradili su novu crkvu u gotičkom stilu. Crkva je krajem 17. stoljeća produžena i obnovljena u baroknom stilu. Tada je dobila još jednu apsidu i rijedak je primjer crkve s dvama glavnim oltarima u hrvatskoj sakralnoj arhitekturi.

U samostanu Majke od Milosti i crkvi s dvama oltarima, što je rijedak primjer u hrvatskoj sakralnoj arhitekturi,  franjevci čuvaju stoljetnu kulturnu baštinu.

U njezinoj desnoj apsidi nalazi se kopija slike Gospe Visovačke, a u lijevoj barokno drveno raspelo s početka 18. stoljeća. Osim dva glavna, u crkvi se nalaze još četiri oltara te vrijedne orgulje iz 1771. godine smještene na na koru iznad apsida. Samostan je nekoliko puta proširivan i dograđivan. Prvu samostansku zgradu na Visovcu sagradili su augustinci sredinom 14. stoljeća. Kasnije su franjevci samostan proširili i preuredili, znatnije za mletačke uprave, nakon odlaska Turaka.

Početkom 18. stoljeća dograđeno je novo dvokatno krilo na južnome dijelu kompleksa, tzv. Brakusova fabrika. Podignuta je i takozvana Babina kuća koja je služila za prenoćište putnika i pranje rublja, dijelom i kao skladište za drva i žito. Godine 1733. izgrađeno je novo samostansko krilo, nazvano Babuša, koje je do danas sačuvano gotovo u izvornom obliku. Sastoji se od podruma, prizemlja i dva kata. U prizemnim prostorijama nalazile su se kovačnica i drvodjelska radionica, a redovnici su imali i svoju cvjećarnicu. Svoj današnji oblik samostan je dobio 1906. godine.

Najmanja knjiga na svijetu / Foto: NP Krka /

Obratite nam se

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja