Od 16. siječnja 1901. godine „Samoborček“ je prevozio umorne radnike, pospane đake, kumice, purice, kokice, sir, vrhnje..., povezivao je obrtništvo, industriju i trgovinu Samobora i Zagreba. Bio je nezamjenjivo prijevozno sredstvo izletnika. Na staru godinu 1979., krenuo je na svoju posljednju vožnju iz Zagreba prema Samoboru. Zagrebački Tehnički muzej Nikola Tesla čuva „Peglicu“ i jedan putnički vagon Samoborčeka u svom stalnom postavu.
Približio je gradove Samobor i Zagreb, povezao je obrtništvo, industriju i trgovinu dvaju gradova, zbližavao je ljude i njihove sudbine, postao je sastavni dio života i ljudi koje je povezivao. Na svom putu od Zagreba prema Samoboru prevaljivao je desetljećima dvadesetak kilometara kroz ukupno dvadeset i pet postaja.
Parnu lokomotivu s vagonima zamijenio je svojedobno u svjetskim okvirima najmoderniji aluminijski diesel elektromotorni vlak (DEV). No, niti ta tehnološka prednost nije ga mogli spasiti sudbine. Samoborček je proglašen nerentabilnim i ukinut na staru godinu 1979., kada je krenuo na svoju posljednju vožnju iz Zagreba prema Samoboru ususret svom osamdesetom rođendanu.
Samoborček / Foto: Tehnički muzej Nikola Tesla /
Parna lokomotiva Samoborčeka proizvedena je 1930. u Njemačkoj i korištena je na pruzi Zagreb-Samobor između 1930. i 1960. godine.
Tehnički muzej Nikola Tesla čuva „Peglicu“ i jedan putnički vagon u svom stalnom postavu, kao jedine nijeme svjedoke toga vremena kojeg mnogi sa sjetom pamte. Parna lokomotiva proizvedena je 1930. u Njemačkoj i korištena je na pruzi Zagreb-Samobor između 1930. i 1960. godine.