Budi dio naše mreže

Znate li zašto slavimo blagdan BDM od Krunice?

Blagdan Blažene Djevice Marije od Krunice spomen je na pobjedu kršćanske vojske nad Turcima 7. listopada 1571. godine kod Lepanta. Pobjeda se pripisuje molitvi krunice na koju je cijelo kršćanstvo pozvao tadašnji papa sv. Pio V.

/ hjb

Vratimo se ipak u godinu 1570. Tada su Turci osvojili mletački otok Cipar, koji je Mlečanima omogućavao trgovinu u istočnom Sredozemlju, ali i s udaljenim krajevima. Mlečani su za povratak Cipra zatražili pomoć od kršćanskih zemalja, a odazvali su im se samo Španjolci i papa. Međutim, ta flota nije ništa postigla te se u jesen 1571. godine razišla. Neuspjeh prve flote saveznike nije pokolebao, nego su na inicijativu pape Pija V. 24. svibnja 1571. u Rimu sklopili sporazum o osnivanju druge Svete lige.

Osim poticaja na molitvu, papa je poduzeo i konkretne korake, odnosno ujedinio Papinsku državu, Španjolsku, Mletačku Republiku, Siciliju, Genovu, Napulj, neka vojvodstva te Malteške vitezove i osnovao tzv. Svetu ligu, kojoj je bio cilj suprotstaviti se osmanlijskim osvajanjima.

U Svetu ligu bili su pozvani i francuski, portugalski, ruski i poljski kraljevi. Nitko se od njih nije odazvao, kao ni austrijski car koji je također bio pozvan.

Velik doprinos Hrvata

Bitka kod Lepanta dogodila se u sklopu tzv. Ciparskog rata, 7. listopada 1571., kad su se pomorske snage Osmanskoga carstva sukobile s flotom Svete lige, pod vodstvom Don Juana Austrijskog. Snage Svete lige isplovile su iz luke u Messini, a uključivale su 204 galije, 6 galeaca, 28 transportnih brodova iz Dubrovnika i više manjih brodova. Imale su 80.000 ljudi u posadama, od kojih 30.000 vojnika.

Iako službeni zapisi ne postoje, procjenjuje se kako je među 80.000 mornara i vojnika Svete lige kod Lepanta bilo više od 10.000 Hrvata.

Velik doprinos hrvatskih gradova, posebice Dalmacije (koja se tada nalazila pod vlašću Mlečana), vidimo i u popisu galija koje su sudjelovale u bitci: bile su tu creska galija Sv. Nikola, krčka Uskrsli Krist, rapska Sv. Ivan, šibenska Sv. Juraj, trogirska La Donna, hvarska Sv. Jerolim i galija Sv. Trifun. Zadarska galija zarobljena je kod Krfa prije nego što se uspjela priključiti glavnini flote, a Hrvati su sudjelovali i na galiji Lav iz Kopra.

Bitka kod Lepanta /www.radiodux.me

Ako se uzme u obzir da su moćnici poput Savoje i Malteškog reda svoj doprinos u borbi protiv islama iskazali u samo po četiri galije sa svake strane, tada sa pravom možemo reći da je doprinos Dalmacije i hrvatskih mornara na šest galija bio ogroman, do te mjere da je demografska slika Dalmacije u godinama nakon bitke postala sablasna.

Čudesna pobjeda

Na vrhovnom admiralskom brodu La Reale vijorila se zastava Svete lige koju je sam papa blagoslovio i predao Don Juanu. Za čuvare zastave bilo je određeno 12 Bokelja, a o silini sukoba svjedoči podatak da su, braneći zastavu, osmorica poginula, a ostala četvorica ranjena.

Završna (treća i najteža) bitka zaključena je premoćnom pobjedom Svete lige, zahvaljujući spretnom manevru đenovskih brodova koji su u jednom trenutku napustili bojište i zaplovili prema otvorenom moru.

Dan-danas nejasno je li to bilo iz straha ili plod genijalne zamisli. Na povratku su udarili turske snage s boka. Turci su uspjeli spasiti manje od polovice svoje flote, a njihov je poraz označio kraj turske premoći na istočnom Sredozemlju.

Uloga pape Pija V.

Armadi Svete lige, pod vodstvom Don Juana Austrijskog, trebalo je, dakle, pet sati da pobijedi i uništi tursku flotu. U četiri poslijepodne tursko je brodovlje napustilo bojište. U isto vrijeme je i papa Pio V., koji je za vrijeme bitke molio u vatikanskoj bazilici, ponesen ukazanjem potopljene turske mornarice, ustao i rekao: “Zahvalimo Bogu, kršćansko oružje je pobijedilo!”

Foto: Pixabay

Dodajmo ovome da je već dvije godine prije same bitke, a u znak otpora prema turskim osvajanjima, papa Pio V. poticao sav kršćanski svijet da molitvom podrži europsku stranu u borbi za obranu kopna i mora. Na osobit je način poticao na molitvu tada već poznate krunice. Zato su pobjedu kod Lepanta kršćani pripisali zagovoru Blažene Djevice Marije.

Nakon drugih pobjeda nad Turcima, koje su također izvojevane uz zagovor Majke Božje, papa Pio V. je 7. listopada proglasio blagdanom Gospe od pobjede.

Papa Grgur XIII. mijenja 1573. ime tog spomendana u blagdan svete Krunice, a papa Pavao VI. 1969. naziva ga blagdanom Gospe od Krunice. U hrvatskim krajevima zovu ga i blagdanom Kraljice svete Krunice te blagdanom Gospe od Ružarija, a taj znak zahvalnosti Gospi održao se sve do danas, kada se krunica u crkvi javno moli kroz cijeli listopad.

Obratite nam se

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja