Budi dio naše mreže

Svetište Majke Božje od Krasna - velebitska okrepa duše i srca

Senjski književnici Vjenceslav Novak, Milutin Cihlar Nehajev, Silvije Strahimir Kranjčević, Milan Krmpotić… dio su nepregledne rijeke vjernih hodočasnika Majci Božjoj Krasnarskoj koji su u ovozemnim potrebama duše i tijela našli okrepu i utjehu pod Njezinim skutima.

/ Sonja Kuzmić

Krasno Polje, smješteno na sjevernom dijelu Velebita na 713 m nadmorske visine, najveće je velebitsko naselje. Najpoznatije je po marijanskom svetištu Majke Božje od Krasna. Iako neki smatraju da je u Krasnu već 1219. postojala Gospina crkva, prvi njezin trag zabilježen je 1641. godine. Upravo ta godina nalazila se na uklonjenoj kamenici za vodu. Crkva je proširena 1716. za župnika Ivana Vukelića. Biskup Ivan Antun Benzoni (+1745.) spominje je 1733. kao crkvu Male Gospe, a biskup Juraj Vuk Čolić (+1764.) kao crkvu Majke Božje u Krasnu. Od 1790. crkva je sjedište samostalne kapelanije, da bi imala status župne crkve od 1807. do 1831. godine, kada je u selu izgrađena nova crkva posvećena sv. Antunu Padovanskom. Od tada crkva Majke Božje od Krasna služi kao svetište s neprekinutim hodočašćenjem.

Svetište Majke Božje od Krasna / Foto: NP Sjeverni Velebit /

Iako je krasnarsko Svetište skromnijeg uređenja u njemu se ističe drveni kasetirani strop s oslikanim scenama iz života Krista, Marije i svetaca s latinskim citatima iz 1740. godine, rad braće Lukanović. Križni put u Svetištu djelo je Blaža Devčića, Meštrovićevog učenika.

Narodna predaja o Majci Božjoj Krasnarskoj nastala u 13. stoljeću, priča je o pastirima koji su šetajući šumom, na jednom panju pronašli neobičan cvijet na kojemu se ukazala slika Majke Božje. Pastiri su cvijet odnijeli u kapelicu, no on je nestao i ponovno se pojavio na panju. Nakon što se čudo ponovilo nekoliko puta, narod je shvatio Gospinu želju i na mjestu pronalaska cvijeta podigao oltar i crkvu posvećenu Majci Božjoj. Zanimljiva činjenica podupire ovu predaju, svetište je naime sagrađeno na nepogodnom i neravnom mjestu koje ljudi nikada ne bi sami odabrali za gradnju crkve.

Svetište Majke Božje od Krasna/ Foto: NP Sjeverni Velebit /

“Ovdje čujemo tišinu”, riječi su mnogih hodočasnika Svetišta Majke Božje od Krasna.

 

Majka Božja od Krasna / Foto: TZ Senj /

Gospa od Krasna predstavljena je u liku Majke Božje s djetetom u naručju. I Majka i Dijete nose krune na glavi. Nalaze se u niši iza oltara koji je 1997. zaštićen željeznom ogradom, pa je svetište otvoreno cijeli dan. Gospu od Krasna u svojim su književnim tekstovima ovjekovječili senjski književnici Vjenceslav Novak, Milutin Cihlar Nehajev, Silvije Strahimir Kranjčević, Milan Krmpotić…

Ljepote Krasna riječima je ovjekovječio Vjenceslav Novak u “Podgorki” dajući dirljivu sliku hodočasnika Majci Božjoj od Krasna.

Nekada je zimi kip stajao u župnoj crkvi u Krasnom Polju, a prenosili bi ga u procesiji za proljetne i vraćali za jesenske kvatre. Gospi od Krasna hodočaste iz Hrvatskog primorja, otoka, iz Like, Krbave, Bosne i Istre. Glavno proštenje je na Veliku Gospu kada se misno slavlje održava u vrtači niže svetišta. Majka Božja od Krasna, zaštitnica je Gospićko-senjske biskupije.

 

 

 

 

Obratite nam se

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja