Vijest je iz Lože blagoslova (Loggia delle Benedizioni) priopćio ravnatelj Tiskovnog ureda Svetog samostana fra Giulio Cesareo nakon svete mise u Gornjoj bazilici u umbrijskom gradu, koju je predvodio monsinjor Camillo Cibotti, predsjednik Biskupske konferencije Abruzza i Molisea.

Bazilika sv. Franje Asiškoga / Foto: Ante Mateša

U svojoj homiliji Cibotti je istaknuo „novost života“ koju Franjo donosi svijetu. „Novi način osjećanja, mišljenja, življenja Krista“, rekao je Cibotti. Gradonačelnik L’Aquile Pierluigi Biondi zapalio je zavjetnu svjetiljku talijanskih općina, predstavljajući talijanski narod tijekom slavlja.

Kustos Svetog samostana fra Marco Moroni podsjetio je na doneseni zakon kojim se 4. listopada proglašava nacionalnim praznikom u Italiji.

„Ovo nije samo odavanje počasti zaštitniku Italije, već priznanje vrijednosti koje govore svima. Da bi ovo slavlje bilo uistinu plodonosno, svatko mora iz njega izvući konkretne posljedice: naše zajednice u svakodnevnom životu; lokalne vlasti kroz odluke za pravednost i uključenost; Parlament i vlada kroz zakone i politike dosljedne onome što se danas naviješta; a svaki od nas kroz trijezan i bratski stil života.“

Vjernici u bazilici sv. Franje / Foto: Ante Mateša

Na proslavi je bila prisutna i premijerka Giorgia Meloni koja se obratila sljedećim riječima:

„Pobožnost Talijana prema svetom Franji snažna je, autentična i iskrena, što se vidi na licima hodočasnika koji su ovdje prisutni. Danas talijanski narod usmjerava svoj pogled prema Asizu jer je sveti Franjo jedna od temeljnih osoba talijanskog identiteta. Franjo Asiški bio je čovjek djelovanja – radikalan, ali ne i ekstremist. Danas slavimo Franju ne zato što je on potreban nama, nego zato što smo mi potrebni njemu.“

sv. Franjo Asiški / Foto: Canva

Tijekom slavlja najavljena je i izložba zemnih ostataka svetog Franje 2026. godine. U priopćenju Svetog samostana u Asizu stoji:

„Ova izložba, ukorijenjena u evanđeoskoj temi zrna koje umire da bi donijelo plod u ljubavi i bratstvu, poziva nas da razmislimo o životu sveca koji i nakon 800 godina nastavlja donositi plod i nadahnjivati cijelo čovječanstvo na putu mira, bratstva, služenja najmanjima, radosti i brige za stvoreni svijet.“

Asiz / Foto: Ante Mateša

„800. obljetnica smrti svetog Franje, 2026. godine, vrijeme je sjećanja i obnove. Ne slavimo smrt, nego, prepoznajući je kao ‘sestru’ svetog Franje, slavimo život koji cvjeta iz dara i predanja samoga sebe“, nastavlja se u priopćenju, piše CNA.

„U tom će se duhu, zahvaljujući odobrenju koje je papa Lav XIV. dao preko Državnog tajništva Vatikana, održati javno izlaganje njegovih zemnih ostataka“, stoji u tekstu.

Bazilika sv. Franje / Foto: Ante Mateša

Tijelo svetog Franje bit će premješteno iz njegova groba, koji se nalazi u kripti i postavljeno podno papinskog oltara u donjoj crkvi Bazilike svetog Franje.

Sama povijest groba ima veliko povijesno i vjersko značenje: nakon smrti „siromaška“ iz Asiza, „tijelo je učinjeno nedostupnim“, objasnio je Tiskovni ured Svetog samostana, „ispod glavnog oltara bazilike, kako bi se spriječila svaka moguća krađa. Ostalo je skriveno stoljećima, sve dok, nakon duge i mukotrpne potrage, nije naposljetku otkriveno u noći između 12. i 13. prosinca 1818.“

kip sv. Franje / Foto: Ante Mateša

Prvo službeno priznanje autentičnosti dogodilo se 1819. godine, potvrdivši da se doista radi o ostacima sveca iz Asiza. Postojala su i druga priznanja, poput onoga 1978. godine, uoči 750. obljetnice njegove smrti, te najnovije iz 2015. godine.