Znate li da je sv. Franjo Asiški imao čak sedam korizmi te da je tako provodio više od pola godine u strogom postu? Jedna od njih je i korizma sv. Mihaela, koja počinje 15. kolovoza i završava na blagdan sv. Mihaela, 29. rujna.

Više od dvije tisuće mladih okupilo se od 3. do 6. kolovoza na međunarodnom susretu franjevačke mladeži „GoAssisi“, održanom u godini 800. obljetnice preminuća sv. Franje Asiškog.

Susret s mladima ispred Porcijunkule bio je jedan od središnjih događaja europskog susreta mladih vjernika „Go Assisi“ održanog u Asizu od 3. do 6. kolovoza u povodu 800. obljetnice preminuća sv. Franje Asiškog. Odgovarajući na pitanje sudionice Karoline, Sveti Otac uputio je mladima praktičan poticaj za svakodnevni kršćanski život.

Porcijunkula, crkva Gospe od Anđela u podnožju Asiza, bila je omiljena crkva sv. Franje jer je u njoj primio velike milosti, a s njome su povezani događaji od velike važnosti za život sv. Franje i cijeli Franjevački red.

Dobar, ljubazan, strpljiv, karizmatičan, duhovan, vjeran, ustrajan u molitvi, spreman pomoći, human, komunikativan, čist, snažan, moralan, empatičan, inteligentan, društven, pošten, ponizan, autentičan… Sve su to osobine koje zamišljamo kada mislimo o savršenstvu.

Iako se Siromašak iz Azisa smatra korizmenim svecem, imao je posebnu sklonost prema jednoj poslastici.

Nadahnut životom i duhovnom ostavštinom svetoga Franje Asiškoga te ohrabrujućom evanđeoskom porukom povjerenja u Boga, fra Pavle Ivić predstavio je svoju novu autorsku pjesmu i videospot pod nazivom „Ne boj se“.

Oko 700 članova 19 bratstava Franjevačke mladeži iz Hercegovine sudjelovalo je od 15. do 17. svibnja na trodnevnom susretu odnosno VIII. Saboru Frame Hercegovina u Posušju.

Numizmatički projekt, osmišljen u sklopu franjevačkih obilježavanja 800. obljetnice svečeve smrti, tumači „Pjesmu brata Sunca“ (Laudes Creaturarum) kao simbolično putovanje kroz tri središnje teme franjevačke misli: kozmičko bratstvo, povezanost s prirodnim svijetom i zahvalnost Bogu.

„Imam dvije hemisfere: jednu koja pripada vjerniku, rimokatoliku, a drugu koja pripada znanstveniku, onu koja nikada ne bi propustila ni najmanju šupljinu na izoliranom očnjaku“, objasnio je francuski patolog koji je život posvetio istraživanju posmrtnih ostataka najvećih svetaca poput Franje Asiškog, Marije Magdalene i Male Terezije.