Prijenos dviju dragocjenih relikvija do mjesta gdje se danas čuvaju u "svetim posudama" tradicija pripisuje rimskom vojniku Longinu koji je kopljem probo Kristov bok.
Dvije dragocjene Kristove relikvije već gotovo dva tisućljeća smještene su u katedrali u Mantovi i čuvaju se u takozvanim “svetim posudama”, piše Aleteia.
Relikvije je u glavni grad pokrajine Lombardije donio rimski vojnik Longin koji je kopljem probo Isusov bok. Iz rane su tada potekle krv i voda koje su mu, pavši na lice, izliječile bolesne oči te se obratio na kršćanstvo.
DOLAZAK U MANTOVU
Skupivši zemlju natopljenu krvlju u podnožju križa, čuvao ju je zajedno sa spužvom koja je poslužila da utaži Kristovu žeđ na Golgoti, a nakon što je stigao u Mantovu Longin je dragocjene relikvije skrio u lječilištu za hodočasnike gdje je pronašao prenoćište. 2. prosinca 37. godine Longin podnio je mučeništvo u Cezareji Kapadacijskoj.
AUTENTIČNE RELIKVIJE
Kutija s relikvijama pronađena je 804. godine, u vrtu bolnice Sveta Magdalena, gdje je bila zakopana uz Longinove kosti. U tom je trenutku papa Leon III., kojega je car Karlo Veliki poslao u Mantovu, proglasio ju je autentičnom, uzevši jedan dio za cara kao dar.
OD SAMOSTANA DO BAZILIKE
Strahujući da bi ih Mađari koji su prijetili napadom na Mantovu mogli oskvrnuti, relikvije su nanovo skrivene, a zatim opet otkrivene 1048. godine, u vrijeme Beatrice i Bonifacija di Canossa koji su na mjestu otkrića dali podići benediktinski samostan i crkvu. Poslije su, pak, srušeni kako bi na tom mjestu bila izgrađena bazilika sv. Andrije čiju je izgradnju naručio Ludovik II. Gonzaga.
“BARKA UZAŠAŠĆA”
U prošlosti, kada su relikvije izlagane na štovanje, održavao se tzv. „burchiello della Sensa“ („barka Uzašašća“), koju su organizirali ribari. Bio je to svojevrsni alegorijski prikaz tijekom kojega su neki ribari igrali apostole Petra, Ivana i Andriju, bacajući ribu i jegulje na gomilu iz barke koju su nosili od katedrale do bazilike svetog Andrije.
DVANAEST KLJUČEVA
Svake godine na Veliki petak tradicionalno se održava svečanost otvaranja škrinja s dvjema dragocjenim relikvijama koje se zatim postavljaju u podnožje raspetoga Krista u apsidi Katedrale. Otvaranje je pothvat koji zahtijeva mnogo truda, što uključuje upotrebu 12 ključeva koje drže crkvene i državne vlasti. Brave se otvaraju jedna za drugom usred tišine prisutnih vjernika.
U PODNOŽJU RASPETOGA KRISTA
Kad su napokon relikvije izložene, biskup ih kadi te izgovara molitvu. Potom zajedno s prelatom nosi „svete posude“ prolazeći kroz kriptu te uskim stepenicama koje vode do bazilike, a zatim ih postavljaju u podnožje raspetog Krista s lijeve strane apside Katedrala. To je najsvečaniji trenutak ceremonije.