Prisjetimo se da je za mnoge vjernike jedini susret sa Svetim pismom upravo u bogoslužju.  Naime, temeljni je smisao Svetoga pisma upravo taj– da bude navješćivano, a ne toliko da bude privatno čitano. Drugi vatikanski sabor nalaže:

„Da bi se vjernicima pripravio što bogatiji stol riječi Božje, neka se svestranije otvore biblijske riznice, tako da se kroz utvrđeni broj godina narodu pročita istaknutiji dio Svetog pisma.“ (SC 51)

Prema ustroju nakon Drugog vatikanskog sabora nedjeljna su čitanja raspoređena u trogodišnjem ciklusu „A“, „B“ i „C“, a svagdanja čitanja u tjednu u dvogodišnjem ciklusu parnih i neparnih godina.

Liturgija / Foto: Depositphotos

Koliko Svetog pisma je naviješteno u liturgiji?

Prenosimo zaključke prof. dr. vlč. Zvonka Pažina o zastupljenosti Svetog pisma u bogoslužju, a njegovo istraživanje u cijelosti možete pročitati na portalu Vjera i djela.

Adrien Nocent, profesor na Liturgijskom institutu u Rimu i član komisije koja je priređivala novi red čitanja najprije je ustvrdio da je u različita liturgijska slavlja uvršteno oko 90 % Svetoga pisma, a kasnije je on taj postotak smanjio na 85 %.

Profesor Pažin odlučio je provjeriti ove procjene brojanjem riječi svake biblijske knjige (koristeći prijevod Nove Vulgate), u usporedbi sa svetopisamskim tekstovima preuzetim u liturgijskim knjigama (tipska izdanja). Pritom je koristio Lekcionar, Red blagoslova, Red pokore, Red sprovoda, Briku misa o Blaženoj Djevici Mariji, četiri sveska Časoslova.

Broj riječi latinskog i hrvatskog teksta Svetog pisma razlikuje se zbog posebnosti hrvatskog jezika, što ne utječe znatno na postotak. Došao je do sljedećih rezultata:

Bogoslužja

Stari zavjet ima 487 500 riječi, a od toga je za različita bogoslužja preuzeto 34,4 %.

Novi zavjet sadržava ukupno 124 887 riječi od kojih je u bogoslužje preuzeto 84,77 %.

Zbrojimo li ove rezultate, u cijelom Svetom pismu ima ukupno 612387 riječi, od čega je u različita bogoslužja Crkve preuzeto 273575 riječi, što iznosi 44,37 %.

Pema tome, profesor Nocent je načinio samo jednu pogrešku. Napisao je da je u bogoslužje uvršteno oko 85 % Svetoga pisma. Točno je da je u bogoslužje uvršteno oko 85 % Novoga zavjeta.

Foto: Sveta Mati Slobode

Euharistijska slavlja

Kao što je poznato, nedjeljom i svetkovinom u svetoj misi čitamo:

• prvo čitanje iz Starog zavjeta (ponekad iz Djela apostolskih ili Otkrivenja)
• slijedi pripjevni psalam
• drugo čitanje je iz poslanica
• na koncu se naviješta evanđelje

Spomeni svetaca imaju svoja čitanja. U svagdanjim misama u tjednu čitamo: prvo čitanje, pripjevni psalam i evanđelje.

U tri godine nedjeljama i svetkovinama Gospodnjim pročita se tek 4,9 % Staroga zavjeta.

Novi zavjet je zastupljen 40 %, od toga evanđelja 58,5 %.

Svagdanja čitanja zajedno s nedjeljama i svetkovinama sadržavaju preko 16 % Starog zavjeta i čak 71 % Novoga zavjeta.

papa Lav XIV. drži evanđelistar / Foto: Vatican Media

Zanimljivosti

Stari zavjet

• Knjiga psalama je u liturgijska slavlja uvrštena preko 95 %. Međutim, „zbog određenih psiholoških poteškoća“ tri su psalma potpuno ispuštena, ali i neki dijelovi drugih psalama: „Tri psalma – 58; 83 i 109, koji se zovu „zaklinjalački“ jer u njima prevladava zazivanje osvete.
• Mali proroci su prisutni u velikom postotku: Hagaj čak s gotovo 98 %, zatim Jona s 94,5 %.  Preko 80 % imaju Malahija i Habakuk, a nešto manje Zaharija, Mihej i Sefanija.
• Od cijelog Svetog pisma jedino Knjiga proroka Obadije uopće nije zastupljena u liturgijskim čitanjima.

Novi zavjet

• Evanđelja su zastupljena od 88 % do 96 %.
• Djela apostolska su zastupljena tek s 55 %, iako se ta knjiga čita tijekom cijelog vazmenog vremena.
• Poslanice su većim dijelom preuzete. Sedam poslanica je u potpunosti preuzeto: 2 Kor; Jak; 1 Pt; 2 Pt; 1 Iv; 2 Iv i 3 Iv.
• Otkrivenje je zastupljeno gotovo 94 %, i to zahvaljujući uglavnom Časoslovu.

Časoslov / Foto: HILP

Zaključak

Dakle, ako idete na misu svaki dan tijekom tri godine, čut ćete 16 % Starog zavjeta i čak 71 % Novoga zavjeta. Ako sudjelujete u svetoj misi nedjeljama i svetkovinama manje od 5% Starog zavjeta i 40 % Novog zavjeta.

Ni jedno ljudsko djelo nije savršeno, iako je red čitanja u našem bogoslužju doista bogat, kakav nikad ranije u povijesti nije bio.

Pojedini dijelovi su izostavljeni jer bi mogli predstavljati „psihološku poteškoću“ za redovitog vjernika. Već je Pavao ustvrdio da neki „slabiji“ vjernici nisu odmah kadri čuti i razumjeti svu Poruku: „Mlijekom vas napojih, ne jelom: još ne mogoste, a ni sada još ne možete jer još ste tjelesni“. (1 Kor 3, 2 – 3)

U svakom slučaju, liturgijska slavlja mogu nam biti poticaj da uzmemo i sami Bibliju u ruke, koristeći prijevod čiji nam stil najviše odgovara, te polako otkrivati blaga skrivena u Božjoj riječi.