Zagrebačka katedrala ima dugu povijesnu tradiciju, od davnine čvrsto povezanu sa životom hrvatskoga naroda. A hrvatski narod kroz cijelu svoju povijest tijesno je povezan s Blaženom Djevicom Marijom, ističe se u prilogu na mrežnoj stranici Zagrebačke nadbiskupije. Štovanje BDM u Zagrebačkoj katedrali može se pratiti od samoga osnutka Zagrebačke biskupije oko 1094. godine, kao i u činjenici da je od druge polovice 13. stoljeća u apsidi južne lađe katedrale smješten oltar posvećen BDM. U današnje vrijeme tu se nalazi oltar posvećen BDM Kraljici, izrađen po nacrtu Hermana Bolléa u Obrtnoj školi 1887. godine, a kamenu menzu oltara iz 13. stoljeća je H. Bollé samo obnovio. Isto tako i najstariji pečat zagrebačkoga Kaptola iz 1297. potvrđuje ljubav prema Presvetoj Bogorodici.

Biskup Martin Borković, bl. Alojzije Stepinac, sluga Božji kardinal Franjo Kuharić, mnogi drugi poznati svećenici, redovnici, biskupi, kardinali, pa i sam papa Ivan Pavao II. zaslužni su što je štovanje Presvete Djevice raslo sve do naših dana.

Potaknut Mariološkim kongresom u Zagrebu, koji je održan 6. srpnja 1971. godine, te XIII. međunarodnim marijanskim kongresom u svetištu u Mariji Bistrici, održanim 15. kolovoza 1971. godine, kada su biskupi u studenom iste godine Svetište proglasili Hrvatskim nacionalnim svetištem Majke Božje Bistričke, kardinal Franjo Kuharić odlučio je pokrenuti i obnovu zagrebačke katedrale.

Proglašenjem Marije Bistrice Hrvatskim nacionalnim svetištem proglašen je i blagdan Majke Božje Bistričke koji se slavi 13. srpnja.

Foto: Zagrebačka nadbiskupija

Obnovu unutrašnjosti, zajedno s liturgijskim novim zahtjevima, povjerio je kanoniku kustosu Antunu Ivandiji. Koncilska obnova u zagrebačkoj prvostolnici započela je s prvom adventskom nedjeljom 1969. godine, s obredima na hrvatskom jeziku i postavljanjem oltarnog (drvenog) stola. Uz stoljetno štovanje BDM i blizinu Nacionalnog svetišta kanonik Ivandija je 1979. godine pod baldahinom glavnog oltara postavio odljev kipa Majke Božje Bistričke na mramornom ukrasnom postolju visine 85 cm.

Foto: Zagrebačka nadbiskupija

Sam kip je visok 130 cm, veličine baze 66 x 25 x 32 cm, s klečećim anđelima visine 32 cm. Dvaput godišnje, posljednje nedjelje u travnju i posljednje nedjelje u listopadu, povodom klanjanja pred Presvetim kip se privremeno miče s oltara i pohranjuje u sakristiji katedrale. Na glavnom oltaru do 1979. godine stajalo je oltarno raspelo, koje je po nacrtu H. Bolléa izradilo u Beču društvo Bronze-Arbeiten 1884./85.

Privremeni oltarski drveni stol 1983. godine zamijenjen je oltarom na kojemu se nalaze tri umjetnička srebrna antependija s početka 18. stoljeća. Nadodana nova srebrna ploča koja gleda na svetište katedrale, s likom Majke Božje Kraljice Hrvata okružene hrvatskim svecima, blaženicima, mučenicima i drugim zaslužnim ljudima, tematski je uređena s odljevom kipa Majke Božje Bistričke.