Na Siropusnu nedjelju, Spomen izgnanstva iz raja, 2. ožujka, službom Večernje praštanja počeo je Veliki i časni post svete Četrdesetnice (Korizme) za grkokatolike.

Izmirenjem sa svima kršćanin može dostojno započeti najveći i najznačajniji post u godini

U grkokatoličkoj konkatedrali sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu okupili su se svećenici, đakoni, bogoslovi i vjernici s križevačkim vladikom Milanom Stipićem koji je kao pastir od svih tražio oproštenje.

Uslijedio je čin međusobnog praštanja i dijeljenja cjelova mira među svima nazočnima. Po tom činu ta služba i nosi naziv „Večernja praštanja“. Prema nauku svetih otaca Crkve, upravo s međusobnim izmirenjem sa svima kršćanin može dostojno započeti najveći i najznačajniji post u godini.

Vrijeme posta je vrijeme radosti

Vladika Stipić je na kraju sve potaknuo na iskreno bogoljublje i čovjekoljublje, na obdržavanje svetog posta i duhovni rast, da bi svi očišćenih duša s istinskom kršćanskom radošću proslavili najveću kršćansku svetkovinu Uskrs – Pashu Gospodnju.

„Sveti oci su ustanovili ovo sveto vrijeme da nam bude vrijeme čišćenja i ozdravljenja od svega što nas čini gorim ljudima, što nas udaljava od Gospoda i bližnjega, s ciljem da rastemo u bogosličnosti kao istinska djeca Božja. Stoga je vrijeme posta vrijeme radosti jer će nas dovesti do one najveće radosti, a to je slavlje uskrsnuća, kako smo u večerašnjoj službi i pjevali:

Započnimo radosno vrijeme posta! Povedimo duhovnu borbu oko dobra i pokore, očistimo dušu, operimo tijelo i suzdržimo se u hrani. U svim napastima budimo budni, naslađujući se duhovnim vrijednostima. Uđimo u sve ovo s velikom ljubavlju da budemo dostojni promatrati trpljenje Krista Boga i duhovno se radovati njegovu uskrsnuću!“

Povedimo duhovnu borbu oko dobra i pokore, očistimo dušu, operimo tijelo i suzdržimo se u hrani

Tijekom Prvog tjedna Velikoga posta u Grkokatoličkoj Crkvi se obdržava strogi post u vidu suzdržavanja od mrsne i mliječne hrane kao i od ulja i vina. Svake se večeri moli Veliko povečerje s Pokajnim kanonom sv. Andrije Kretskoga – poetskim spjevom koji predstavlja remek djelo kršćanske i bizantske himnografije.

Također, srijedom i petkom služi se posebno velikoposno bogoslužje – Liturgija pretposvećenih darova, to jest carigradska Večernja sa službom pričesti svetim Tajnama koje su posvećene na nedjeljnoj liturgiji. Osobitost ovih službi jesu i „metanije“ – veliki pokloni do zemlje kao vanjski izraz nutarnje „metanoje“ – obraćenja.