Molitvena i liturgijska baština kršćanskoga Istoka i Zapada dostiže vrhunac u Velikom tjednu i Uskrsu, jer je to središnji događaj cijele liturgijske godine. Bizantski katolički obred kojim se služe i grkokatolici u Hrvatskoj ima svoje posebnosti koje imaju svoje korijene u liturgijskoj praksi drevne jeruzalemske, antiohijske i carigradske Crkve.

Donosimo raspored bogoslužja za Veliki tjedan i Uskrs u grkokatoličkim župama u Hrvatskoj i Sloveniji.

„Tvoja služba nije držati udaljenost, nego je postupno smanjivati. Ne čekati savršene riječi, nego se usuditi učiniti prvi korak. Jer netko uvijek mora prvi izići ususret“, poručio je vladika Lozo ređeniku.

Pisati o grkokatolicima kao kategoriji stradalnika u Domovinskom ratu na prvu zasigurno pobuđuje određeno čuđenje. Domovinski rat bio je obrambeno-oslobodilački rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske, a ne vjerski rat. Stoga vjerska odrednica i možda baš i nije prva okosnica kojom se definira branitelje i civile koji su u njemu stradali, piše župnik iz Petrovaca, o. Vladimir Sedlak.

Križevački vladika Milan Stipić rukopoložio je za svećenika đakona o. Antu Jurkovića za vrijeme arhijerejske liturgije na 19. nedjelju po Duhovima, 19. listopada, u grkokatoličkoj konkatedrali sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu.

U ukrajinskom mjestu Bilki, na arhijerejskoj liturgiji služenoj u subotu, 27. rujna, blaženim je proglašen grkokatolički svećenik mučenik Petar Pavao Oros. „Zazivamo zagovor ovog novoblaženika da dragom ukrajinskom narodu izmoli snagu da ustraje u vjeri i nadi, unatoč tragediji rata“, rekao je papa Lav XIV.

Ukrajinska grkokatolička Crkva na spomen bl. Simeona Lukača obilježila je povijesni trenutak posvećenja prve podzemne bazilike.

Spomendan Prijenosa moći sv. Šarbela Makhloufa proslavljen je u subotu 20. rujna 2025. u Križevcima, uz grkokatoličku katedralu Presvete Trojice.

Vrijeme posta je vrijeme radosti jer će nas dovesti do one najveće radosti, a to je slavlje uskrsnuća.

O. Mile Vranešić preminuo je 14. siječnja 2025. u Samoboru nakon gotovo pola stoljeća služenja u Križevačkoj grkokatoličkoj eparhiji. Njegov doprinos očuvanju žumberačkog uskočkog identiteta i specifičan oblik pastorala temeljen na osobnim kontaktima ostavili su dubok trag. Đakon Križevačke eparhije Livio Marijan na Facebooku ga je opisao kao „legendu Žumberka, čovjeka od naroda i svećenika generacije koja je služila pod komunizmom i bila uz narod u dobru i zlu“.