Budi dio naše mreže

Propovjednik i duhovnik zajednice mladih "Susreti mladih na Brigu” fra Augustin Čordaš dotaknuo se teme čovjekove slobode, ljudskih odluka i Božje ljubavi.

/ at

“Božja riječ poziva: Gledajte u Gospodina. Zašto? Jer on je tu. I razveselite se! Neću se razveseliti ako moj pogled ne bude na Njega usmjeren, ovdje i sada. Najizvrsniji način u evanđelju je da mogu sada unutarnjim očima vidjeti, unutarnjim duhom Boga”, navodi fra Augustin osvrnuvši se na prispodobu iz Evanđelja po Luki (Lk 15, 11 – 32).

Okupljahu se oko njega svi carinici i grešnici da ga slušaju. Stoga farizeji i pismoznanci mrmljahu: »Ovaj prima grešnike, i blaguje s njima.« Nato im Isus kaza ovu prispodobu: »Čovjek neki imao dva sina. Mlađi reče ocu: ’Oče, daj mi dio dobara koji mi pripada.’ I razdijeli im imanje. Nakon nekoliko dana mlađi sin pokupi sve, otputova u daleku zemlju i ondje potrati svoja dobra živeći razvratno. Kad sve potroši, nasta ljuta glad u onoj zemlji te on poče oskudijevati. Ode i pribi se kod jednoga žitelja u onoj zemlji. On ga posla na svoja polja pasti svinje. Želio se nasititi rogačima što su ih jele svinje, ali mu ih nitko nije davao. Došavši k sebi, reče: ’Koliki najamnici oca moga imaju kruha napretek, a ja ovdje umirem od gladi! Ustat ću, poći svomu ocu i reći mu: ’Oče, sagriješih protiv Neba i pred tobom! Nisam više dostojan zvati se sinom tvojim. Primi me kao jednog od svojih najamnika. ’Usta i pođe svom ocu. Dok je još bio daleko, njegov ga otac ugleda, ganu se, potrča, pade mu oko vrata i izljubi ga. A sin će mu: ’Oče! Sagriješih protiv Neba i pred tobom! Nisam više dostojan zvati se sinom tvojim.’ A otac reče slugama: ’Brzo iznesite haljinu najljepšu i obucite ga! Stavite mu prsten na ruku i obuću na noge! Tele ugojeno dovedite i zakoljite, pa da se pogostimo i proveselimo jer sin mi ovaj bijaše mrtav i oživje, izgubljen bijaše i nađe se!’ I stadoše se veseliti. A stariji mu sin bijaše u polju. Kad se na povratku približio kući, začu svirku i igru pa dozva jednoga slugu da se raspita što je to. A ovaj će mu: ’Došao tvoj brat pa otac tvoj zakla tele ugojeno što sina zdrava dočeka.’ A on se rasrdi i ne htjede ući. Otac tada iziđe i stane ga nagovarati. A on će ocu: ’Evo toliko ti godina služim i nikada ne prestupih tvoju zapovijed, a nikad mi ni jareta nisi dao da se s prijateljima proveselim. A kada dođe ovaj sin tvoj koji s bludnicama proždrije tvoje imanje, ti mu zakla ugojeno tele.’ Nato će mu otac: ’Sinko, ti si uvijek sa mnom i sve moje – tvoje je. No trebalo se veseliti i radovati jer ovaj brat tvoj bijaše mrtav i oživje, izgubljen i nađe se!’«

“Prispodoba ima svoj kontekst. Isus se nalazi okružen s dva kruga ljudi. Prvi krug su oni koji sjede s njim: carinici, oni koji kradu za rimsku vlast, bludnici, razvratnici, prema židovskom poimanju najgora klasa ljudi. Drugi krug su ljudi najbliže Bogu, pismoznanci i farizeji, oni koji se bave Božjom riječju, koji su često u hramu, koji mole – i oni mrmljaju protiv Isusa što se druži s onima koji su ološ društva. Ne podnose to da im Isus naviješta blizinu Boga koji prihvaća i njih. I onda se odjednom pojavljuje treći krug oko Isusa – to smo mi. Treći krug, onaj kojem Luka piše evanđelje – slušateljstvo koje je namijenjena poruka evanđelja”, rekao je fra Augustin te istaknuo: “Mi smo pozvani da uronimo u ovu priču, da nas tako evanđelje zahvati iznutra i da doživimo Boga kroz Božju riječ.”

Pojašnjavajući dodatno gornju prispodobu fra Augustin je napomenuo da čovjek ponekad traži da život pripadne njemu, da ima slobodan život u kojem će raditi što želi i koliko želi. “Daj mi moja dobra. Daj mi moj život i ja ću živjeti kako ja želim. Život je moj (…) Bog čovjeka pušta. Daje čovjeku neka živi kako želi”, istaknuo je fra Augustin dodavši da se Bog pred čovjekovom slobodom saginje, pa čak i pred zloupotrebom slobode. Zašto? Poslušajte cijelu propovijed ovdje:

Kontaktirajte nas

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja