Budi dio naše mreže

Deset časnih sestara koje su promijenile svijet

''Ako je krv mučenika sjeme Crkve, onda su molitve časnih sestara svjetlost koje mu treba da izraste''.

/ ps

Ove su žene bile radikalno posvećene Bogu te su uspjele uskladiti gorljivo misionarsko djelovanje i dubok molitveni život. One su bile posebne jer, suočene s brojnim poteškoćama svoga vremena, vjerovale su da mogu učiniti sve u Onome koji ih jača. U nastavku dovodimo deset primjera svetosti, po izboru Ascencion.

1. Sveta Sinkletika Aleksandrijska (316. – 400.)

Spomendan: 5. siječnja
Sveta Sinkletika bila je poznata aleksandrijska ljepotica koja je htjela živjeti život potpuno posvećen Bogu. Nakon što su joj umrli roditelji, podijelila je sav svoj imetak siromasima i započela život pustinjaštva, po uzoru na sv. Antuna Pustinjaka.

Njen je način življenja bio temelj na kojemu se izgradio današnji oblik redovničkog života.

To je barem bila njena zamisao. Tada još nisu postojali crkveni redovi, stoga su ju brojne žene počeke slijediti u potrazi za duhovnim savjetom. Svetu Sinkletiku smatra se ”pustinjskom majkom”. Posjedovala je dar spoznaje i ozdravljenja te ih je stavila u službu čitavoj generaciji žena, od kojih je mnogo počelo živjeti u ćelijama blizu nje.

Sinkletika je bila svjesna da mnoge žene nisu bile spremne na život ekstremnog siromaštva, no svejedno im je pomagala i davala savjete o pronalasku duhovnog vodstva pri povratku njihovim domovima.

Njena je mudrost učinila da je mnogi poštuju za vrijeme života, a njen način življenja je također bio temelj na kojemu se izgradio današnji oblik redovničkog života.

 

2. Sveta Genoveva Pariška (422. – 500.)

Spomendan: 3. siječnja

Sveta Genoveva posvetila je svoj život Bogu sa sedam godina, nakon što je čula biskupa Germana kako propovijeda. Prozvao ju je iz mase i nagovijestio njenu buduću svetost. Nakon razgovora s Genovevom i njenim roditeljima, odveo ju je u seosku crkvicu i posvetio ju kao djevicu. Njeni su roditelji umrli kada je imala 15 godina nakon čega se preselila u Pariz i službeno postala časnom sestrom.

Njene su molitve i proroštva spasile Pariz više puta

Genoveva je imala dar čitanja srdaca i imala je česta viđenja i mistična iskustva. Ljudi su se bojali njenih darova te su joj pokušavali nauditi, no biskup je German stao u njenu obranu.
Njene su molitve i proroštva spasile Pariz više puta, zbog čega je i zaštitnica grada. Kada je Pariz bio okupiran, prokrijumčarila bi hranu i čak je pregovarala o oslobođenju francuskih zarobljenika. 451. imala je viđenje Atile i Huna zbog čega je pokrenula molitvu te je Atila eventualno zaobišao Pariz i nastavio putem Orleansa. Smatra se i da je njen zagovor spasio Pariz od epidemije 1129.

Unatoč svemu što je učinila za svoj grad, relikvije svete Genoveve većinom su spaljene i uništene za vrijeme Francuske revolucije.

 

3. Sveta Hildergarda von Bingen (1098. – 1179.)

Spomendan: 17. rujna
Hildegarda se rodila kao boležljivo dijete bogate njemačke obitelji. Počela je imati mistična viđenja od rane dobi te su ju roditelji odveli kod pustinjakinje svete Jutte. Jutta je odgojila Hildegardu, a kada je ona odrasla već se stvorila jedna zajednica kojoj se ona priključila.

Mistična iskustva i nadnaravni darovi svete Hildegarde nisu bili tajna u samostanu. Dijelila ih je sa svojim duhovnikom, koji ih je bilježio. Kasnije ih je priznao papa Eugenije II. i sveti Bernard iz Clairvauxa.

Bila je vrlo smjela te je izazivala heretike i čak se suprotstavila caru Rederiku Barbosi zbog njegove podrške anti-papa.

Hildegarda je savjetovala brojne kraljeve, biskupe, prinčeve i pripadnike crkvenih redova, a vjernici diljem Europe putovali su kako bi s njom razgovarali. Nije ni teško vidjeti zašto ih je toliko očarala – vidi se da njen rad dolazi iz duše koja je imala duboko zajedništvo s Bogom. Njena je glazba poznata i danas.

No sveta Hildegarda bila je više od pjesnikinje, glazbenice, znanstvenice, intelektualke i mističarke. Bila je vrlo smjela te je izazivala heretike i čak se suprotstavila caru Rederiku Barbosi zbog njegove podrške anti-papa.

Papa Benedikt XVI. ju je kanonizirao 2012. te je jedna od četiriju ženskih crkvenih naučiteljica.

 

4. Sveta Brigita Švedska (1393. . 1373.)

Spomendan: 23. srpnja
Brigita se rodila u bogatoj švedskoj obitelji. Roditelji su ju odgojili u vjeri sve dok njena majka nije umrla kada je imala 12 godina.

Kao i sveta Hildegarda, Brigita je počela dobiti viđenja vrlo rano. Bila je posebno posvećena Kristovoj muci. No, za razliku svete Hildegarde, nije odmah ušla u samostan, već se s 18 godina udala za švedskog princa. Bili su u braku 28 godina i imali osmero djece, od kojih je jedna i sveta Katarina Švedska.

Postala je poznata po svojim viđenjima i proroštvima

Brigita je služila kraljici sve do smrti njenog najmlađeg djeteta. Zajedno sa suprugom odlučili su odgovoriti na tu tragediju hodočašćem o Norvešku, nakon čega su se zajedno zavjetovali na čistoću. Njen je suprug preminuo u cistercitskom samostanu 1344.

Iduće četiri godine je Brigita provela u samostanu gdje je počela doživljavati mistična iskustva koja su razvijala njen nutarnji život, nakon čega je započelo njeno javno djelovanje. Sveta je Brigita u ovom razdoblju utemeljila brigitinski red te je upozoravala ljude na visokim pozicijama, uključujući kralja, kraljicu i vlastitog sina za neprimjereno ponašanje. Postala je poznata po svojim viđenjima i proroštvima te je tražila da se papa vrati na Petrovu stolicu u Rim, a ne u Avignonu. Iako nije bile uspješna u ovome pothvatu, uspjela je nagovoriti papu Urbana VI. da nakratko dođe u Rim. Molila je i njegovog nasljednika Grgura XI. da se vrati, no preminula je tri godine prije nego što ga je sv. Katarina Sijenska nagovorila da se vrati.

 

5. Sveta Terezija Avilska (1515. – 1582.)
Spomendan: 15. listopada
Za razliku od mnogih sestara u ovome članku, sveta Terezija nije doživjela nikakva mistična iskustva kao dijete. Ušla je u karmelićanke s 20 godina, no odabrala je samostan koji je imao opušteniji pristup i bogat društveni život. Njen se duhovni rast idućih 20 godina u najboljem slučaju može opisati kao pun uspona i padova.

To se sve promijenilo kada se 1555. obratila dok je molila pred kipom bičevanog Krista. Gospodin joj je počeo davati viđenja i intimnu komunikaciju s njim. Imala je trenutak tjeskoba dok se privikavala na njen iznenadan misticizam, no kroz to su ju vodili sveti Petar Alkantarski i sveti Franjo Borgia.

Duhovnost svete Terezije je predivan jer spaja misticizam, humor i pragmatičnost.

Terezija je počela reformirati karmelićanke dvije godine nakon, 1558. Odmah se suočila s otporom, no papa Pio IV. joj je dao dopuštenje da otvori reformirani karmelićanski samostan posvećen molitvi, pokori i radu. Nakon toga je otvorila još 16 samostana te je nakon susreta sa svetim Ivanom od Križa pomogla da se otvori i reformirani muški karmelićanski ogranak.

Duhovnost svete Terezije je predivan jer spaja misticizam, humor i pragmatičnost. Samo bi ona mogla sastaviti tako divne molitve i istovremeno biti odgovorna za citat ”Mogli bi me podmititi sardinama”. Papa Pavao VI. proglasio ju je crkvenom naučiteljicom 1970.

 

6. Sveta Terezija iz Lisieuxa (1873. – 1897.)

Spomendan: 1. listopada
Mala Terezija nije dolazila iz nikakve značajne obitelji ili mjesta. Njena je obitelj bila skromna te je živjela zaštićen život uz ograničeno obrazovanje. Ušla je kao tinejdžerka u karmelićanke te je preminula od tuberkuloze s 24 godine.

Svatko od nas mora postati svetac na svoj vlastit način.

No, od trenutka njene smrti ljudi diljem svijeta su ju prozvali duhovnom majkom. Njena autobiografija ”Ispovijest jedne duše”, jedna je od najčitanijih duhovnih memoara svih vremena. Ona je također proglašena crkvenom naučiteljicom 1997.

Sve ovo dolazi iz njene jednostavne poruke: naš je poziv ljubiti. Svatko može biti svetac. Ova je vijest revolucionarna jer znači da je u redu ako nismo svi veliki sveci poput svete Terezije Avilske ili Genoveve. Svatko od nas mora postati svetac na svoj vlastit način.

 

7. Sveta Marija od Križa Mackillop (1842. – 1909.)

Spomendan: 8. kolovoza
Marija Macillop rođena je u škotskoj obitelji u Fitzroyju u Australiji kao najstarija od osmero djece. Njen je otac izašao iz bogoslovije netom prije ređenja te se pobrinuo da sva njegova djeca budu odgajana u vjeri. Nije imao toliko sreće u zapošljavanju te je obitelj često morala živjeti od novaca koja su djeca zaradila.

Marija je počela raditi s 14 godina u osnovnoj školi. Tamo je upoznala o. Juliana Woodsa koji je poučavao siromašnu djecu te se brinuo o nedostatku o dostupnog obrazovanja u Južnoj Australiji.
Marija i o. Woods su 1867. osnovali Sestre sv. Josipa od Presvetog Srca, prvi red koji je osnovala australkinja. Njihova je misija bila usmjerena na opskrbljivanjem dječjih domova i škola, napose one za siromašne.

Smatrali su ju apostolkom Australije.

Imala je svaki razlog da se razočara u Crkvu. O. Woods je nakon nekog vremena postao neodgovoran i razriješili su ga dužnosti. Njen ju je biskup ekskomunicirao zbog neposluha i godinu dana nakon je povukao ekskomunikaciju uz ispriku. Unatoč tomu, Marijina se gorljivost nije ugasila.

Smatrali su ju apostolkom Australije. Kada je preminula, bilo je više od 600 sestara koje su živjele diljem Australije i Novog Zelanda, a vodile su 12 karitativnih ustanova i 117 škola. Postala je prva australska svetica 19. siječnja 1995.

 

8. Sveta Franciska Cabrini (1850. – 1917.)

Spomendan: 13. studenog
Franciska Cabrini jedna je od najaktivnijih misionarki u povijesti Crkve. Također je prva građanka SAD-a koja je postala sveticom.
Bila je najmlađa od trinaestero djece u Lombardiji u Italiji. Kada je imala 13 godina, čula je jednog misionara kako govori o misijama u Kini koji je potaknuo njen san da krene njegovim stopama.

Pokušala je ući u dva samostana, no oba su ju odbila zbog njenog slabog zdravstvenog stanja. Napokon su joj dopustili da uđe u vrlo problematičan red koji je vodio sirotište kada je imala 24 godine. Kada je biskup nakon 6 godina zatvorio sirotište, zamolio ju je da osnuje novi red za misionarke.

Otvorila je brojne škole, sirotišta i bolnice širom SAD-a, pritom zadržavajući miran nutarnji život.

Franciska je osnovala Družbu Misionarki Presvetog Srca Isusova u napuštenom franjevačkom samostanu. Oslanjala se na prethodno iskustvo te je naučila kako ne voditi red te je uskoro postala poznata kao gorljiva i puna ljubavi za njene sestre.

Nadala se da će sestre poslati u Kinu. Umjesto toga papa Leo XII. Ju je zamolio da služi talijanskim imigrantima u New Yorku. Čim je stigla, njujorški nadbiskup ju je htio vratiti zbog nedostatka prostora i mogućnosti. Ona mu je odgovorila otvorivši školu i sirotište te kada bi joj nedostajale sestre za projekte vratila bi se u Italiju. Otvorila je brojne škole, sirotišta i bolnice širom SAD-a, pritom zadržavajući miran nutarnji život.

”Moramo moliti bez umaranja, jer spas čovječanstva ne ovisi o materijalnom uspjehu… nego samo o Isusu Kristu”, rekla je.

 

9. Sveta Edith Stein (1891. – 1942.)

Spomendan: 9. kolovoza
Samo dan nakon svete Marija Mackillop, prisjećamo se svete Edith Stein, koja je rođena u posvećenoj židovskoj obitelji u Njemačkoj. Unatoč tomu, do trinaeste je godine postala ateistkinja.
Bila je iznimno pametna. Čak su ju ”izbacili” iz vrtića jer je bila previše napredna! Studirala je filozofiju te je uskoro postala poznata kao mlada europska nada filozofije. Njeni su je studiji doveli do katoličke vjere. Pročitala je autobiografiju Terezije Avilske u jednoj noći, a odmah je idući dan kupila katekizam. Krštena je 1. siječnja 1922.

Ubrzo nakon što se preobratila, htjela je ući karmelićanski samostan, no iz poštivanja prema majci pričekala je. Idućih 12 godina posvetila se akademskom radu, sve do Hitlerovog uspona kada joj je karijera prekinuta. Ušla je u Karmel 1934.

Njeno je dopisivanje preobratilo i nekoliko prijatelja i bivših studenata.

Četiri kratke godine, Edith (ili Terezija Benedikta od Križa), živjela je jednostavnim redovničkim životom. Vrlo je loše obavljala kućanske poslove, no bila je puna volje te su joj dopustili da nastavi i sa svojim spisima. Njeno je dopisivanje preobratilo i nekoliko prijatelja i bivših studenata.

Kada je život postao težak pod opresijom nacista, Edith se molila za židovski narod. Nije više bila sigurna u Njemačkoj, stoga ju je jedan liječnik pomogao da pobjegne u samostan u Nizozemsku, a dvije godine nakon priključila joj se i sestra.

1942., kao odgovor na katoličke prosvjede protiv nacista, svi židovski pripadnici religijskih udruženja i redova bili su uhićeni i poslani u koncentracijske logore. Edith i njena sestra su bile poslane u Auschwitz, gdje su umrle u plinskoj komori.
Edithini spisi su objavljeni i postali vrlo čitani nakon rata. Papa Ivan Pavao II. ju je kanonizirao 1988. te je uz Brigitu Švedsku i Katarinu Sijensku zaštitnica Europe.

 

10. Sveta Majka Terezija (1910. – 1997.)

Spomendan: 5. rujna.
Rođena kao Agneza Gonxha Bojaxhiuu Makedoniji, Majka Terezija je odrasla kao katolkinja, iako nije spoznala svoj poziv do kasne tinejdžerske dobi. S 18 godine se pridružila Loretskim sestrama. Poslale su ju u Indiju gdje je 20 godina radila u školi za djevojčice. 1946. putovala je vlakom do Darjeelinga kada je doživjela poznati ”poziv unutar poziva”. Gospodin ju je zamolio da služi najsiromašnijima u Calcutti i primjerom potaknuti da drugi to isto čine.

Bila je simbol poniznosti, vjere i jednostavnosti u kompliciranom svijetu pun cinizma.

Osnovala je Misionarke ljubavi, otvorila sirotišta, domove za starije, skloništa za gubavce i nadahnula cijeli svijet. Također je inzistirala da njene sestre zadrže dubok molitveni život.
Svijet ju je primijetio te je 1979. bila dobitnica Nobelove nagrade za mir. Bila je simbol poniznosti, vjere i jednostavnosti u kompliciranom svijetu pun cinizma.

Nakon njene smrti, pokrenut je svjetski pokret da se pokrene njena kanonizacija. Njen je postupak jedan od najkraćih u povijesti Crkve, a papa Franjo ju je kanonizirao 2016.

Obratite nam se

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja