„Američki“ i „peruanski“ Papa u svom rodnom gradu Chicagu bio je poznat pod imenom „Bob“, kao misionar vozio je kamion po poplavljenim selima, kao biskup biskupije Chiclayo stanovao je s ostalim svećenicima, a kad je izabran za nasljednika sv. Petra, izgledao je kao da je stvoren za to.
Prije dvije i pol godine papa Franjo tražio je osobu za važnu crkvenu službu. Desetljećima je na čelo Dikasterija za biskupe dolazio netko iz samoga središta Vatikana. No, papa Franjo je svoju papinsku misiju temeljio na proširivanju „granica“ Crkve…
I tada mu je pozornost privukao američki misionar koji je djelovao na obali Perua, gotovo 10 tisuća kilometara od Rima. Tadašnji biskup Robert F. Prevost rekao je tada papi Franji, a danas svom prethodniku, riječi pune poslušnosti
Znate da sam jako sretan u Peruu, ali ako me tražite da preuzmem novu službu u Crkvi, prihvatit ću.
Potpuna posvećenost
Bio je to presudan korak na životnom putu koji ga je poveo iz predgrađa Chicaga, preko Latinske Amerike, sve do oslikanih hodnika Vatikana – i naposljetku do Petrove stolice.
U četvrtak 8. svibnja izabran je za nasljednika sv. Petra uzevši ime Lav XIV., čime je Prevost postao prvi papa rođen u Sjedinjenim Američkim Državama.
No, što je znatnim dijelom svoga života bio prije toga?
U Biskupiji Chiclayo, petom po veličini gradu u Peruu, bio je poznat jednostavno kao monsinjor Robert.
Govorio je isključivo španjolski te je stekao peruansko državljanstvo. Kada ga je prije nekoliko godina posjetio stari prijatelj iz Chicaga, o. Anthony Pizzo, mislio je kako će Prevost ostati ondje do umirovljenja.
„Djelovao je smireno i potpuno posvećeno toj službi“, rekao je Pizzo. „To je zračilo iz njega.“
Oni koji su sa zanimanjem pratili pontifikat pape Franje, kao i kardinali i prijatelji, primijetili su kako je Prevost imao upravo onakav pristup svećeništvu kakav je njegov prethodnik želio promicati.
Mildred s tadašnjim o. Robertom Prevostom / Foto: Mildred Camacho / EWTN Noticias
Pastir „s mirisom ovaca“
Franjo je godinama govorio o potrebi da Crkva bude manje uzvišena i više usmjerena prema narodu, tražeći pastire „s mirisom ovaca“ – one koji doista žive među svojim vjernicima.
Prevost je u Peruu bio poznat po svojoj jednostavnosti.
Ulazio je u poplavljena područja kako bi pomogao stradalima, sam vozio kamion do udaljenih sela. „Nije bio uredski pastir“, rekao je glasnogovornik biskupije Chiclayo vlč. Fidel Purisaca Vigil.
Dvojica budućih papa prvi su se put sreli još dok je Bergoglio bio nadbiskup Buenos Airesa, a kasnije, 2018., kada je kao rimski prvosvećenik posjetio Peru, Prevost mu je bio blizu u slavlju svete mise. Franjo ga je 2020. uvrstio u Dikasterij za biskupe, što je uključivalo njegova povremena putovanja u Rim.
„Doveo je potpunog autsajdera da vodi jednu od najodgovornijih funkcija“, rekao je jednom prigodom direktor Centra za religiju i kulturu sa Sveučilišta Fordham David Gibson.
Franjo je Prevosta vidio kao „svog tipa Amerikanca“ – skromnog, globalno orijentiranog misionara, kako je opisao urednik Cruxa John Allen.
Nekadašnji kardinal Prevost sa ocem Josefom Sciberrasom / Foto: Vatican Media
Dječak iz razreda
Odgojen je drugačije od svih papa prije njega – u skromnoj, smeđoj, ciglenoj kući u Doltonu, predgrađu Chicaga. Majka mu je bila knjižničarka, a otac srednjoškolski ravnatelj i vjeroučitelj. Majčini su mu predci bili Kreoli iz New Orleansa.
U osnovnoj školi u Riverdaleu bio je poznat kao najpametniji u razredu, bez trunke taštine.
„Tada je puno katoličkih dječaka sanjalo o tome da postanu svećenici. Ali kad bi netko pitao tko bi to stvarno mogao ostvariti, svi bi pokazali na Roberta“, rekao je Papin bivši kolega iz razreda John Doughney.
Sa željom za duhovnim pozivom, još kao tinejdžer upisao se u sjemenište u Michiganu koje su vodili augustinci. Studirao je na Sveučilištu Villanova gdje je diplomirao matematiku, a za svećenika je zaređen 1981. godine.
Ubrzo nakon toga započeo je misijsko djelovanje u Peruu koje se nastavilo tijekom ukupno 20 godina predanog služenja.
Papa Franjo ga je 2014. imenovao biskupom biskupije Chiclayo. Stanovao je s ostalim svećenicima u jednostavnoj kući, propovijedao iz žute katedrale, organizirao večere za blagdane i igrao tenis u sjemeništu.
Najvažnije je bilo to što je za Franju bio oličenje njegovih najosnovnijih vrijednosti – osluškivanja, pomoći siromašnima i marginaliziranima.
Tijekom pandemije pomogao je prikupiti sredstva za generator kisika – i prikupio dovoljno za dva. Tijekom migrantske krize otvorio je crkve za pučke kuhinje i skloništa za tisuće Venezuelaca, prenosi Katolički tjednik.
kardinal Prevost i papa Franjo / Foto: Vatican Media
Njegov(i) narod(i)
Nakon prvog javnog pojavljivanja Lava XIV., stotine ljudi ispunilo je katedralu u Chiclayu na večernjoj misi. Mnoštvo je skandiralo: „Papa je iz Chiclaya!“, držeći svježe tiskane transparente, među kojima je bio i jedan s natpisom: „Papa ima chiclaysko srce.“
U Chicagu je zavladalo oduševljenje zbog toga što je za Papu izabran čovjek kojeg su nekoć poznavali jednostavno kao „Boba“, i koji navija za bejzbolsku momčad White Sox. Marianne Follis Angarola (69), koja je davno prestala prakticirati vjeru, rekla je kako joj se to čini kao znak „da se možda treba vratiti Crkvi“.
Nadbiskup Newarka kardinal Joseph Tobin opisao je kako je tijekom konklave stajao ispred Michelangelova Posljednjeg suda, izgovorio nekoliko riječi na latinskom i ubacio svoj glasački listić. U tom trenutku činilo se kako je kardial Prevost jedan od najozbiljnijih kandidata. „Držao je glavu u rukama“, dodao je.
Kada je prihvatio papinsku službu, izgledao je kao da je stvoren za to.
Prisjetio se kako je molio za Prevosta.
„Jer nisam mogao zamisliti što se događa u čovjeku kada se suoči s takvom stvarnošću (…) A onda, kad je prihvatio, činilo se kao da je stvoren za to. Kao da je sva unutarnja borba riješena spoznajom da to nije bio samo njegov odgovor na prijedlog – nego da mu je Bog nešto jasno poručio, a on na to pristao“, objasnio je kardinal Tobin.
Predstavnici nogometnog kluba Napolija kod Pape / Foto: Vatican Media