Crkva „bez pape“

Nakon smrti ili odreknuća rimskog prvosvećenika, rimska Stolica je „prazna“ jer nitko ne može vršiti papinsku službu, a Crkva se nalazi u vremenu žalovanja za preminulim Svetim Ocem, molitve za vodstvo Duha Svetoga i priprema za izbor novoga pape.

Razdoblje od smrti (ili odreknuća) Svetog Oca do zakonitog odabira i prihvaćanja službe novoga pape nazivamo sedisvakancija, prema latinskom sede vacante, što znači prazna ili upražnjena stolica.

Središnje načelo razdoblja sedisvakancije jest: ne mijenjati ništa.

Kad je rimska Stolica prazna (npr. zbog smrti rimskog prvosvećenika) ili posve spriječena (npr. zbog teške bolesti rimskog prvosvećenika), neka se ništa ne mijenja u upravljanju općom Crkvom. Tada se trebaju obdržavati posebni zakoni izdani za takve okolnosti (kan. 335).

Kardinali okupljeni na posljednjoj misi zadušnici za papu Franju / Foto: Vatican Media

Kardinalski zbor

Do zakonitog izbora novoga pape Kardinalski zbor održava devetodnevno žalovanje za preminulim Svetim Ocem te se molitvom i razlučivanjem priprema za ulazak u konklavu. Dok je rimska Stolica prazna Kardinalski zbor nema ovlasti uvoditi nikakve nove običaje ni mijenjati išta u upravljanju općom Crkvom.

Pojedini kardinali imaju posebne službe vezane za razdoblje inter regnum („međuvlašća“).

Trojica od njih su dekan Kardinalskog zbora, kardinal komornik ili kamerlengo te kardinal protođakon.

Dekan kardinalskog zbora

Dekan Kardinalskog zbora ne vrši nikakvu vlast upravljanja nad ostalim kardinalima nego je u svojoj službi prvi među jednakima. U slučaju spriječenosti zamjenjuje ga prodekan.

Dio službe dekana Kardinalskog zbora je predslavljenje svete mise zadušnice za Svetoga Oca. Trenutačno ovu zadaću vrši kardinal Giovanni Battista Re.

kardinal Giovanni Battista Re / Foto: Vatican Media

Dekan predsjeda izborom novog pape te od izabranog pred Kardinalskim zborom traži pristanak.

Kad je osoba kanonski izabrana (dvotrećinskom većinom tijekom tajnog glasovanja), dekan kardinalskog zbora u ime cijelog izbornog zbora traži od izabranog pristanak.

Prihvaćanjem izabrani postaje rimski prvosvećenik.

Kardinali u konklavi mogu izabrati bilo kojeg slobodnog muškarca katolika. Kardinalu dekanu pripada pravo da izabranog rimskog prvosvećenika zaredi za biskupa, ako je izabranom potrebno ređenje.

Ako je dekan spriječen, to pravo pripada prodekanu te, ako je i on spriječen, najstarijem kardinalu iz reda biskupa. Budući da sadašnji dekan ni poddekan nemaju pravo ulaska u konklavu jer su stariji od 80 godina, najstariji kardinal prema redu prvenstva vršit će ovu dužnost.

Kamerlengo

Kardinal komornik ili kamerlengo predvodi obrede utvrđivanja smrti Svetog Oca, nakon čega zapečati prostorije kojima se papa služio u Apostolskoj palači i Domu sv. Marte.

Obred utvrđivanja smrti i polaganje tijela pape Franje u lijes održan je na dan preminuća 21. travnja u 20 sati nakon čitanja Obavijesti o smrti.

Vjernici odaju počast Papi / Foto: Vatican Media

Nakon iskazivanja počasti tijelu pokojnog pape, kamerlengo predvodi obred pečaćenja lijesa preminulog Svetog Oca i sprovod.

Službu kamerlenga vrši kardinal Kevin Joseph Farrell.

Pečaćenje lijesa pape Franje / Foto: Vatican Media

Tri reda Kardinalskog zbora

Kardinalski zbor podijeljen je u tri reda: biskupa, prezbitera i đakona. Podjela u „redove“ ostatak je stare tradicije prema kojoj kardinali nisu nužno trebali biti zaređeni biskupi te su se formirale tri skupine ovisno o stupnju primljenog svetoga reda.

U današnje vrijeme svi kardinali primili su sveti red biskupstva, tijekom okupljanja sjede u tri skupine prema „redu“ kojem pripadaju i kardinali svakog reda imaju vlastite službe.

Kardinal protođakon

Predstavnik đakonskog reda ima posebnu službu u svečanom trenutku izbora rimskog prvosvećenika. Sadašnji kardinal protođakon je Dominique Mamberti.

kardinal Dominique Mamberti tijekom homilije na devetoj misi zadušnici za papu Franju / Foto: Vatican Media

Nakon izbora novog pape i njegovog prihvaćanja papinske službe, iz Lože za blagoslove kardinal protođakon poručuje: Habemus Papam! („Imamo papu!“) te pred cijelom Crkvom prvi puta izgovara ime novog rimskog prvosvećenika. Naviješta:

Javljam vam veliku radost: Imamo Papu!
Najčasnijeg i najuzvišenijeg gospodina, gospodina (ime),
kardinala Svete Rimske Crkve (prezime)
koji uzima ime (papinsko ime).

Prvo što novi papa čini pred cijelom Crkvom jest blagoslov Urbi et Orbi – gradu Rimu i cijelom svijetu.

Nakon konklave koja započinje u srijedu 7. svibnja i izbora novoga pape, papinski blagoslov bit će posebno znakovit će biti prilika da se prisjetimo posljednjeg javnog čina preminulog Svetog Oca.

Posljednje što je papa Franjo podario Crkvi bio je Božji blagoslov na svetkovinu Uskrsa, upravo Urbi et orbi.

papa Franjo, Urbi et Orbi, Uskrs 2025. / / Foto: Vatican Media

Sliku prazne rimske Stolice između dvaju papinskih blagoslova za sveopću Crkvu možemo promatrati kao znak da Gospodin vodi Crkvu i nikada ju ne ostavlja bez Duha Svetoga koji blagoslivlja i vodi sve vjernike.

Molimo da što prije doživimo radosni trenutak u kojem ćemo moći primiti blagoslov novoga pape!