Sveti Otac započeo je novi niz kateheza o Konstituciji o svetoj liturgiji Sacrosanctum Concilium, prvom dokumentu koji je proglasio Drugi vatikanski koncil.
„Oblikujući ovu Konstituciju, koncilski su oci željeli ne samo pokrenuti reformu obreda, nego Crkvu povesti prema promatranju i produbljivanju one žive povezanosti koja je oblikuje i ujedinjuje: Kristovog otajstva“, naglasio je papa Lav XIV.
„Kao što je pokazala trostruka obnova – biblijska, patristička i liturgijska – koja je tijekom 20. stoljeća prožela Crkvu, otajstvo o kojem je riječ ne označava neku tamnu ili nejasnu stvarnost,
nego Božji naum spasenja, skriven od vječnosti i objavljen u Kristu, prema riječima svetoga Pavla.
Papa Lav XIV. i dijete / Foto: Vatican Media
Eto, dakle, kršćanskoga otajstva: vazmenoga događaja, odnosno Kristove muke, smrti, uskrsnuća i proslave, koji nam upravo u liturgiji postaje sakramentalno prisutan, tako da svaki put kada sudjelujemo u zajednici okupljenoj ‘u njegovo ime’, bivamo uronjeni u to Otajstvo.“
„Sam Krist vrši svoje posve jedinstveno svećeništvo, budući da je prisutan u naviještenoj Riječi, u sakramentima, u službenicima koji slave, u okupljenoj zajednici i, na najuzvišeniji način, u euharistiji.
Tako, prema sv. Augustinu, slaveći euharistiju, Crkva prima Tijelo Gospodnje i postaje ono što prima: postaje Tijelo Kristovo, prebivalište Božje u Duhu.
Trg sv. Petra / Foto: Vatican Media
To je djelo našega otkupljenja koje nas suobličuje Kristu i izgrađuje u zajedništvu“, ističe Sveti Otac i nastavlja:
„U svetoj liturgiji to se zajedništvo ostvaruje ‘po obredima i molitvama’.
Obrednost Crkve izražava njezinu vjeru – prema poznatoj izreci lex orandi, lex credendi – i istodobno oblikuje crkveni identitet: naviještena Riječ, slavlje sakramenata, geste, šutnja, prostor – sve to predstavlja i oblikuje narod koji Otac okuplja, Tijelo Kristovo, Hram Duha Svetoga.
Tako svako slavlje postaje prava epifanija Crkve u molitvi, kako je podsjetio sveti Ivan Pavao II.
„Istina je da se djelovanje Crkve ne ograničava samo na liturgiju; ipak, svaka njezina aktivnost – propovijedanje, služenje siromašnima, praćenje ljudskih stvarnosti – usmjerena je prema tom vrhuncu.
Papina opća audijencija / Foto: Vatican Media
U suprotnom smjeru, liturgija podupire vjernike uranjajući ih uvijek iznova u Gospodinovu Pashu te ih, kroz navještaj Riječi, slavlje sakramenata i zajedničku molitvu, krijepi, ohrabruje i obnavlja u njihovu vjerničkom zalaganju i poslanju.“
„Na taj način liturgija svakodnevno izgrađuje one koji su u Crkvi kao sveti hram u Gospodinu i oblikuje zajednicu otvorenu i gostoljubivu prema svima.
Papa Lav XIV. / Foto: Vatican Media
Ona je, naime, nastanjena Duhom Svetim, uvodi nas u Kristov život, čini nas njegovim Tijelom i, u svim svojim dimenzijama, predstavlja znak jedinstva cijeloga ljudskog roda u Kristu.“
Predragi, dopustimo da nas iznutra oblikuju obredi, simboli, geste i nadasve živa Kristova prisutnost u liturgiji, koju ćemo još imati prilike produbljivati u sljedećim katehezama.