Humanitarni sustav je u krizi. Ne samo zbog značajnih budžetnih restrikcija i teškog utjecaja tih restrikcija na ljude u potrebi, već i zbog sve češćih napada na humanitarne radnike diljem svijeta. Prva crta više nije samo opasna, već je postala meta.

Ovog Svjetskog dana humanitarne pomoći važno je da svi odvojimo trenutak kako bismo odali počast onima koji su izgubili živote služeći čovječanstvu i kako bismo se sjetili onih koji se iz dana u dan pojavljuju na prvim crtama krize.

Hrvatski Caritas / Foto: Hrvatski Caritas

Ne radi se o ceremoniji ili pljesku. Radi se o svjedočenju hrabrosti i stajanju uz one koji biraju suosjećanje kada se sve oko njih raspada.

„Ne samo da promatramo patnju; promatramo sporo raspadanje samih načela namijenjenih zaštiti civila. Međunarodno pravo testira se na načine koje prije nismo vidjeli. Međunarodne humanitarne norme i norme ljudskih prava na koje se oslanjamo – norme protiv represije, zlostavljanja i dehumanizacije – dovedene su do točke pucanja“, navodi Caritas Europa u prigodnom tekstu objavljenom uz ovaj Dan.

Poražavajuće brojke

Izvještavaju da je 245 humanitaraca izgubilo život, a 196 drugih je ranjeno, oteto ili pritvoreno tijekom 2025., od čega su 95% bili lokalni humanitarni radnici, a najmanje 173 humanitarna radnika u Gazi su ubile izraelske vojne snage.

Caritasov medicinski centar u Svetoj Zemlji / Foto: Caritas

„Humanitarni sustav se demontira pred našim očima“, rekao je direktor humanitarnih aktivnosti u Caritasu Internationalis Christian Modino Hok, dodavši:

„Gaza je postala smrtonosna zamka prerušena u pomoć. Sudanski ratni zapovjednici prekidaju pružanje pomoći dok svijet samo promatra. Haićanske bande vode glavnu riječ, a međunarodna zajednica sliježe ramenima. U DR Kongu milijuni bježe dok donatori tiho prekidaju pomoć i odlaze.

Mjanmarska vojna hunta izgladnjuje vlastiti narod, a nitko ih ne zaustavlja. Jemen polako krvari, zaboravljen. Međunarodni kazneni sud biva kažnjen zbog progona ratnih zločinaca. EU oklijeva i skreće s teme. A Vijeće sigurnosti UN-a, paralizirano, ušutkano je vetom.“

Volonteri / Foto: Hrvatski Caritas

Promišljajući kako usred ovih stvarnosti ojačati i zaštititi ono što funkcionira, a promijeniti ono što ne funkcionira, u tekstu se iznosi stav da Europska unija može igrati ključnu ulogu u održavanju načela i pravnih okvira koji reguliraju humanitarni sektor dosljednim odbacivanjem dvostrukih standarda, aktivnim promicanjem odgovornosti svih aktera i korištenjem svog političkog i diplomatskog utjecaja kako bi se osigurao nesmetan humanitarni pristup do onih kojima je potrebna pomoć.

„Ovo je trenutak da se čelnici EU-a ponovno obvežu na principe koji definiraju humanitarno djelovanje. Vrijeme je za ulaganje u sustave koji štite živote i održavaju dostojanstvo, a ne samo zaustavljaju rastuće valove nasilja i gladi.

Vrijeme je da se europske države članice ujedine i ostave po strani političke razloge te zauzmu odlučan stav protiv kršenja međunarodnog humanitarnog prava. Jer na kraju, humanitarna pomoć nije samo olakšanje, već i njegovanje otpornosti, pravde i nade“, stoji u prigodnom promišljanju Caritasa Europa.