Iako su zdravstveni problemi još uvijek opravdani, sve veći broj katolika sugerira da je pogodnost emitiranja misa ključna, piše Aleteia.

Vjerski život

U cjelini, uvjerenja katolika nisu se toliko promijenila u posljednje dvije godine. Oni koji su odgovorili da je njihova vjera “iznimno važna” ili “vrlo važna” nalaze se na 73%, dok su oni koji svojoj vjeri pridaju “umjerenu” ili “blagu” važnost ostali na 26%.

Molitveni život također je uglavnom ostao nepromijenjen. Prije pandemije većina katolika izvijestila je da je molitva prije spavanja i prije jela najčešće vrijeme molitve, pa su tako i ostali. Isto se može reći i za tihu molitvu, za koju se pokazalo da je najpopularniji način molitve za katolike. Sveukupno katolici izvijestili su o povećanju vremena provedenog u molitvi i povećanju učestalosti molitve prije jela, od večere do svakog obroka.

Streaming misa

Streaming mise putem interneta postao je popularan način pohađanja mise tijekom pandemije i i dalje je omiljeni medij za mnoge katolike. Šezdeset i osam posto ispitanika izjavilo je da je njihova lokalna župa prenosila misu uživo tijekom pandemije, a 40% to nastavlja činiti i 2022. Sedamdeset i tri posto izjavilo je da se uključilo u streaming mise, a većina gleda stream svoje župe.

Malo je vjerojatno da sigurnosni problemi igraju značajnu ulogu u mišljenjima katolika o povratku na misu. Čvrste tri četvrtine (75%) odgovorilo je da se u crkvi osjeća ili blago, donekle ili vrlo sigurno. Manji dio ispitanika (38%) rekao je da se u crkvi osjeća vrlo sigurno.

Masovno prisutstvo

Prije pandemije, 62% ispitanika reklo je da je prisustvovalo misi jednom tjedno ili više. Taj se udio popeo na 79% ako se uzme u obzir oni koji sudjeluju na misi barem jednom mjesečno. Od ove skupine solidnih 50% također je reklo da se pridržavaju svih obveznih svetih dana, a dodatnih 21% obilježava 3-4 sveta dana godišnje.

Pandemija je, međutim, promijenila buduće namjere vjernika u pogledu masovne prisutnosti. Dok je prije pandemije 89% reklo da namjerava osobno prisustvovati svakoj misi, ta je brojka od tada pala na 61%.

Na pitanje jesu li se navikli ne ići osobno na misu, 38% svih ispitanika odgovorilo je potvrdno. Taj je broj pao samo na 24% s tjednim sudionicima mise, što sugerira da su čak i najpobožniji vjernici pogođeni pandemijom.

Što se tiče razloga za nesudjelovanje na misi, najpopularniji odgovori bili su zabrinutost za zdravlje (52%) i samokarantena zbog bolesne osobe kod kuće (21%). Bilo je, međutim, odgovora koji su, čini se, bili motivirani manje ozbiljnim zabrinutostima. Dvadeset i jedan posto ih je reklo da uživaju u gledanju mise od kuće, dok je 19 posto odgovorilo da je ostati kod kuće lakše nego voziti se u crkvu ili se oblačiti. Sedamnaest posto ih je reklo da je jednostavno lakše, jer nisu morali izgovarati molitve ili klečati.

Zaključak

Iako većina katolika još uvijek cijeni i želi osobno prisustvovati misi, broj onih koji ne prisustvuju misi značajno je porastao od 2020. Iako su legitimne zdravstvene zabrinutosti bile najčešći odgovor na nesudjelovanje na misi osobno, došlo je do ogromnog rasta kod onih koji preferiraju online mise radi pogodnosti.

Vinea Research sugerira da je ovo smanjenje pozitivnog stava prema osobnoj masi najteži nalaz studije. Napomenuli su da “previše katolika ne razumije ili ne cijeni misu”. Autori studije napisali su:

„Potrebno je daljnje proučavanje kako bi se istražilo temeljno razumijevanje i motivacije (obaveza naspram želje naspram navika) pohađanja mise među katolicima kako bi se bolje razumjelo kako najbolje preokrenuti ovaj trend i da katolici vide misu onakvom kakva jest, a ne da se ‘podmire’ za prijenos misa od kuće.”

Istraživanje se odnosi na pohađanje svete mise u SAD-u.