Više od 388 milijuna kršćana u svijetu suočava se s visokom razinom vjerskog progona i diskriminacije

Ukupan broj kršćana ubijenih zbog svoje vjere u 2025. porastao je na 4 849 u odnosu 4 476 ubijenih u 2024., donosi godišnje izvješće međunarodne organizacije za pomoć progonjenim kršćanima „Open Doors“.

Izvještajno razdoblje za Svjetski popis praćenja progona 2026. obuhvaćalo je razdoblje od 1. listopada 2024. do 30. rujna 2025.

Od ukupno 4 849 smrtnih slučajeva, 4 491 dogodio se supsaharskoj Africi. Najviše kršćana stradalo je u Nigeriji (čak 3 490, u odnosu na 3 100 prethodne godine)

Na svjetskom popisu za praćenje progona nalazi se 14 zemalja supsaharske Afrike.

Ukupna populacija tih zemalja iznosi više od 721 milijuna ljudi, od kojih se gotovo polovica identificira kao kršćani. Tijekom proteklog desetljeća, nasilje se više nego udvostručilo.

Među 14 supsaharskih zemalja navednih u godišnjem izvješću, pet ih je svjedočilo svrgavanju vlada, dvije su suspendirale svoje ustave, a pet ih je usred oružanog sukoba. Tri zemlje na ovogodišnjem popisu s najraširenijim nasiljem su Sudan (4), Nigerija (7) i Mali (15).

Novine s člancima koji izvještavaju o poruci američkog predsjednika Donalda Trumpa Nigeriji o postupanju s kršćanima vise na kiosku u Ojuelegbi, Lagos, Nigerija, 2. studenog 2025. / Foto: REUTERS/Sodiq Adelakun

224 129 protjeranih iz svojih domova

Sve veći broj kršćana bio je prisiljen napustiti svoje domove, skrivati se unutar zemlje ili potpuno napustiti državu zbog nasilnog progona. Taj je broj porastao u odnosu na prošlu godinu (209 771).

Kršćani iz Nigerije i dalje bježe pred islamistima na sjeveru zemlje, broj kršćana u Siriji pao je na 300-ak tisuća s nekadašnjeg milijuna, dok se u Mjanmaru raseljavanje pojačava paralelno s nasiljem.

Sjeverna Koreja godinama je na vrhu svjetskog popisa za praćenje progona.

U jednoj od najbrutalnijih diktatura na svijetu za kršćanstvo još uvijek nema mjesta, a čak i najmanji nagovještaj štovanja Isusa može imati razorne posljedice.

Godišnje izvješće o progonjenim kršćanima za 2025. / Foto: Open Doors

Najveći „uspon“ na ovogodišnjoj listi zabilježila je Sirija, koja je s prošlogodišnjeg 18. popela na 6. mjesto.

Glavni pokretač bilo je nasilje nad kršćanima – napadi na crkve i ubojstva kršćana – posebno napad na crkvu u Damasku u lipnju 2025. u kojem je ubijeno više 22 ljudi, a ranjeno 63. Pritisak je također porastao u svim sferama života kršćana. Sloboda vjeroispovijesti sustavno se guši pod novim režimom.

sprovod žrtava samoubilačkog bombaškog napada u Damasku / Foto: REUTERS/Khalil Ashawi

Tijekom sirijskog građanskog rata, kršćani su nesrazmjerno patili od borbi i raseljavanja. Kršćansko stanovništvo i dalje se smanjuje, ostavljajući one koji su ostali još izloženijima, bez ikakvog mjesta za bijeg.

Ušutkavanje i izolacija kršćana

U Alžiru se nastavlja val zatvaranja crkava koji je započeo 2018. Zatvoreno je ukupno 47 crkava u protekle tri godine.

Kako su crkve već zatvorene, razina nasilja se smanjila, ali pritisak i dalje raste u drugim sferama života. Alžirska vlast pomno prati prisutnost Crkve na internetu te je u prosincu 2024. zatvarala kršćanske Facebook grupe s više od 50 tisuća pratitelja.

Sličan zastrašujući trend raste i u Maroku i Tunisu, gdje je u velikom broju crkava zabranjeno okupljanje – osobito u onim migrantskim. Također, izvješća pokazuju pojačano praćenje i ispitivanje crkvenih vođa u Maroku, te uhićenjima stranih kršćana u Tunisu.

U Kini, postojeći propisi sve više smanjuju ono što je „dopušteno“.

Sve je više pravila koja zahtijevaju od vjerskih vođa da se pokore Kineskoj komunističkoj partiji i prihvate njezinu ideologiju. Pod tim pritiskom, ilegalne neovisne kućne crkve raspale su se na male privatne kućne sastanke od 10 – 20 ljudi na tajnim lokacijama s minimalnim pastoralnim vodstvom.

Neregistrirani crkveni pastori sve se više suočavaju s optužbama za ekonomske zločine i prijevaru zbog prikupljanja priloga ili „izazivanja svađa i izazivanja problema“.

Djeca ne smiju biti odgajana u vjeri kako bi „formirala zdrav um“

Otprilike 224 milijuna ljudi u Kini su maloljetnici. Lokalni propisi zabranjuju maloljetnicima povezivanje ili sudjelovanje u bilo kakvim aktivnostima povezanim s religijom „kako bi im se pomoglo da uspostave ispravan svjetonazor, pogled na život i sustav vrijednosti te formiraju zdrav um“.

U nekim područjima mladima je u potpunosti zabranjen ulazak u crkvene prostorije. Nadzorne kamere su široko postavljene u većini crkava diljem zemlje, a policija u civilu povremeno dolazi u inspekciju. Zbog ovakvih ciljanih ograničenja, roditelji se suočavaju se s rizikom od ispitivanja, novčanih kazni ili uhićenja dok odgajaju djecu u kršćanskoj vjeri.

Ciljani napadi na vjerske vođe

Ovakav oblik progona najzamjećeniji je u latinoameričkim zemljama.

Kuba ostaje najviše rangirana latinoamerička zemlja na ovogodišnjem popisu. Crkveni vođe i članovi nepridruženih crkava posebno su ranjivi.

Slično tome, pod Orteginim režimom u Nikaragvi pojačani su napadi na kršćane koji mu odbijaju pokazati političku lojalnost. Takvo ušutkavanje svakog neslaganja potiče autocenzuru među crkvenim vođama i članovima.

Zastava Nikaragve / Foto: Vatican Media

Nedavno izvješće Američke komisije za međunarodne vjerske slobode (USCIRF) navodi Nikaragvu, Kubu i Venezuelu kao dio „autoritarnog trojstva“ u kojem su crkveni vođe posebno ranjivi na napade.

Između 2023. i 2025., najmanje 36 kršćanskih vođa je ubijeno, a 18 ih je nestalo u različitim dijelovima Kolumbije, prema podatcima Open Doorsa. Većina ovih slučajeva nije prepoznata u javnosti.

Obraćenici – posebna meta na udaru

Istraživanje Open Doorsa pokazuje da progon različito utječe na muškarce i žene. Žene preobraćenice posebne su mete progona i neprijateljstva u obiteljskom kontekstu, što je često neprimjetljivo. Taktike poput prisilnog braka ili zlostavljanja mogu se upotrijebiti protiv žena kako bi se izvršio pritisak na njih da se odreknu svoje nove vjere.

U Indiji je došlo do promjene u kulturi zbog pokreta Hindutva koji vjeruje da bi svi Indijci trebali biti hindusti dok se kršćani prikazuju kao izdajice svoje zemlje.

Indijski zakoni o slobodi vjeroispovijesti ili zakoni „protiv obraćenja“ doneseni su u 12 saveznih država, s ciljem reguliranja vjerskog obraćenja iz hinduizma.

Prošle godine bračni par Jose i Sheeja Pappachan kažnjeni su novčanom kaznom i osuđeni na pet godina zatvora.

Porast nasilja u Nepalu uvrstio ga je u ovogodišnji svjetski popis za nadzor, nakon trogodišnje odsutnosti.

Nestabilnost u Nepalu nakon masovnih prosvjeda i ostavke premijera iskoristile su radikalne hinduističke skupine kako bi ciljale vjerske manjine. Crkve su napadane, kršćani pretučeni, uhićeni i osuđeni na zatvorske kazne. Osnovana je privremena vlada, ali izbori zakazani za ožujak 2026. mogli bi odrediti blisku budućnost Nepala.

Deset zemalja u kojima su kršćani najprogonjeniji

1. Sjeverna Koreja

2. Somalija

3. Jemen

4. Sudan

5. Eritreja

6. Sirija

7. Nigerija

8. Pakistan

9. Libija

10. Iran

Ipak, Bog i dalje djeluje…

Presuda u Maleziji

U studenom je malezijski sud naložio vladi da Susanni Koh isplati iznos ekvivalentan 2 400 američkih dolara za svaki dan nestanka njezina supruga, pastora Koha. Također im je nareženo ponovno otvaranje istrage o njegovoj otmici.

Latinska Amerika

U Meksiku i Kolumbiji sve su uočljiviji specifični rizici s kojima se suočavaju vjerski vođe u područjima pogođenima organiziranim kriminalom. To je, ujedno, povećalo vidljivost kršćanske ranjivosti u javnosti.

Dušni dan u Arocutinu, Meksiko, 31. listopada 2025. / Foto: REUTERS/Quetzalli

U Nikaragvi i Kubi zabrinutost zbog vjerskih sloboda toliko je očita da je ostala na globalnom dnevnom redu. U sve četiri zemlje crkve i dalje pokazuju izvanrednu otpornost i kreativnost u prilagođavanju svojih službi i rada u zajednici kako bi mogle nastaviti služiti ranjivom stanovništvu unatoč poprilično restriktivnom okruženju.

Pad nasilja u Bangladešu

U zemlji je u protekloj godini vladao relativni mir nakon nemira koji su doveli do svrgavanja premijera u kolovozu 2024. To je značilo da je broj slučajeva nasilja, koji je prije godinu dana bio gotovo maksimalan, pao za 20 %.