Sa svojom subraćom Sveti se Otac susreo 5. kolovoza u Colégio de São João de Brito, školi koju vodi Družba Isusova, tijekom svog putovanja u Lisabon povodom Svjetskoga dana mladih, javlja Vatican News.

Razgovor – koji je u cijelosti objavio časopis La Civiltà Cattolica – bio je izravan i spontan na poticaj samog Pape. Razgovaralo se o različitim temama: od generacijskih izazova do svjedočanstva redovnika, od pitanja o ljudskoj spolnosti do razvoja doktrine, sve do zabrinutosti zbog ratova.

Otpori i doktrina koja se razvija

Međucrkvene napetosti bile su jedna od glavnih tema razgovora. Govorilo se stoga o “nazadnosti”, “reakcionarnosti” u nekim crkvenim stvarnostima i otporu Drugom vatikanskom saboru. “Mnogi su oni koji dovode u pitanje Drugi vatikanski sabor, a da ga ne imenuju – napomenuo je Papa.

Doktrina također napreduje, učvršćuje se s vremenom, širi se i postaje čvršća, ali uvijek napreduje – rekao je, te kako bi ilustrirao fluidnost doktrine tijekom vremena dao je neke primjere iz povijesti kao što je mijenjanje perspektive o smrtnoj kazni, nuklearnom oružju i ropstvu. Ali neki idu unatrag; to su oni koje ja zovem ‘nazadnjaci’. Kada ideš unatrag, formiraš nešto zatvoreno, nepovezano s korijenima Crkve i gubiš limfu objave.

Papino je upozorenje jasno: Ako se ne mijenjaš prema gore, ideš unatrag, a onda preuzimaš kriterije promjene koji su drugačiji od onih koje ti daje sama vjera kako bi rastao i mijenjao se. Učinci su na moral razorni. Problemi koje “moralisti” danas moraju razmatrati vrlo su ozbiljni – primijetio je te upozorio – Postoji, međutim, rizik da ideologija istisne vjeru. Pripadnost dijelu Crkve zamjenjuje pripadnost Crkvi – istaknuo je Papa – a kada u životu napustiš doktrinu kako bi ju zamijenio ideologijom, izgubio si, izgubio si kao u ratu.

Svjetovnost, najgore zlo

Rimski se biskup u razgovoru osvrnuo na današnje društvo koje smatra pretjerano “svjetovnim”, što ga posebno zabrinjava kada svjetovnost ulazi u posvećeni život. Stoga je podsjetio na svoje nedavno pismo rimskim svećenicima u kojemu upozorava na klerikalizam i duhovnu svjetovnost, kao na zamke u koje ne valja upasti. Jedno je pripremiti se za dijalog sa svijetom… drugo je kompromitirati se sa stvarima svijeta, sa svjetovnošću – istaknuo je te ponovno potaknuo na čitanje posljednje četiri stranice Meditacije o Crkvi u kojoj Henri de Lubac tvrdi da je duhovna svjetovnost “najgore zlo koje može prodrijeti u Crkvu, još gore od doba ‘libertinskih’ Papa”.

‘Erotizirano’ društvo

Međutim, ne prepustiti se svjetovnosti ne znači ne voditi dijalog sa svijetom – primijetio je. Valja izići u ovaj svijet, s vrijednostima i bezvrijednostima koje ima. Među njima čak i onu pretjerano “erotiziranog” života. Pritom je papa Franjo istaknuo problem pornografije i lakog pristupa putem mobitela, te potaknuo svećenike da zatraže pomoć i govore o tim problemima jer, za razliku od prošlosti kada ta pitanja nisu bila tako akutna i čak su se skrivala, danas su vrata širom otvorena i nema razloga da problemi ostanu skriveni.

Prihvatiti svakoga

Ono što mi se uopće ne sviđa – dodao je – općenito, jest da se na takozvani ‘grijeh tijela’ gleda povećalom, kao što se dugo činilo u vezi sa šestom zapovijedi. Ako si izrabljivao radnike, ako si lagao ili varao, to se nije računalo, nego su bili važni grijesi ispod struka.

Svi su pozvani u Crkvu – ponovio je Sveti Otac. Za svakoga je potrebno primijeniti najprikladnije pastoralno stajalište. Ne smijemo biti površni i naivni, primoravajući ljude na stvari i ponašanja za koje još nisu zreli ili nisu sposobni. Duhovno i pastoralno praćenje ljudi zahtijeva mnogo osjetljivosti i kreativnosti.