Budi dio naše mreže

Vjerojatno se malo ljudi danas sjeća Ladera, ali feministička spisateljica Betty Friedan s divljenjem ga je proglasila “ocem pokreta za pobačaj”. Između ostalog, prije Roea napisao je najutjecajniju knjigu zagovaranja pobačaja, a njegov je rad devet puta citirao većinsko mišljenje u tom slučaju. Ostao je zagovornik pobačaja sve do svoje smrti 2006. u dobi od 86 godina.

/ dz

U buci oko curenja ranog nacrta mišljenja Vrhovnog suda kojim se poništava odluka Roe protiv Wadea, odluka iz 1973. kojom se legalizira pobačaj, retorika urednika i komentatora naklonjenih pobačaju bila je kratka, ali dugotrajna. Čak vas je i zaključak uvodnika New York Timesa – “Ako ste mislili da je Roe protiv Wadea sam po sebi doveo do razdora i podjela, samo pričekajte dok ne nestane” – ostavio da se zapitate: je li to predviđanje ili prijetnja?

U ovo vrijeme neobuzdanih strasti ima smisla prisjetiti se T.S. Eliotova mudre izreke: “Kraj je odakle počinješ” i razmislite o tome što su osnivači pokreta za abortus doista vidjeli kao konačni cilj. I o tom pitanju nijedan izvor ne govori s više autoriteta od Lawrencea Ladera, piše Russeel Shaw s portala Catholic Exchange.

Vjerojatno se malo ljudi danas sjeća Ladera, ali feministička spisateljica Betty Friedan s divljenjem ga je proglasila “ocem pokreta za pobačaj”. Između ostalog, prije Roea napisao je najutjecajniju knjigu zagovaranja pobačaja, a njegov je rad devet puta citirao većinsko mišljenje u tom slučaju. Ostao je zagovornik pobačaja sve do svoje smrti 2006. u dobi od 86 godina.

Lader je bio novinar koji je pisao za časopise u godinama nakon Drugog svjetskog rata. Njegovih jedanaest knjiga uključivalo je biografiju Margaret Sanger, osnivačice Planned Parenthooda (Planirano roditeljstvo) , i svezak u kojem se argumentira lijek za abortus RU-486. Kao vođa pokreta za pobačaj, bio je suosnivač grupe pod nazivom Nacionalna udruga za ukidanje zakona o pobačaju—sada NARAL Pro-Choice America.

Među metama Laderove revnosti bila je Katolička crkva. U svojoj knjizi Politika, moć i crkva tvrdio je da je Crkva u vezi s razvodom, školskom molitvom, pobačajem i drugim pitanjima “pokušala legalizirati svoje moralne kodekse”. Godine 1988.-89. podnio je tužbu protiv Porezne službe tražeći ukidanje statusa Crkve oslobođene poreza, ali taj mu napor nije uspio.

Vrhunac njegovog zagovaranja pobačaja nedvojbeno je bio abortus. Knjigu je objavio Bobbs-Merrill, a knjiga je izašla 1966. nedugo nakon što je odluka Vrhovnog suda u predmetu Griswold protiv Connecticuta poništila antički statut Connecticuta protiv kontracepcije. Griswold je bio poznat po promicanju ustavom zaštićenog prava na privatnost, nešto što je Lader ispravno prepoznao kao put do legaliziranog pobačaja. Sljedeći svezak, Abortion II., bio je još otvoreniji u priznavanju radikalnih ciljeva svog autora.

Dakle, što je Lader točno imao na umu? Neka govori u svoje ime.

Abortus je, izjavio je, “konačna sloboda” za žene. Ali sloboda za što? Abortus bi bio “glavno oružje protiv seksizma i ‘biološkog imperativa’ – zatvor neželjenog rađanja.” Ali to nije bilo sve. “Kada je seks bio odvojen od trudnoće, Women’s Liberation je mogao izgraditi vlastitu etiku na pepelu puritanskog morala.” I u konačnici “najradikalnija feministica” (i, čini se, sam Lawrence Lader) “želi još intenzivniji revolt – kraj nuklearne obitelji”.

Vrijedan je zapažanja prizvuk eugenike u Laderovom pisanju. Obično je prekriven visokozvučnim jezikom („svako dijete željeno dijete“), ali tu i tamo se probije, kao u ovome: „Iznad svega, društvo mora shvatiti sumorni odnos između neželjene djece i nasilne pobune manjinskih skupina .”

Pobačaj, eugenika, uništavanje nuklearne obitelji, iskorjenjivanje seksualnog morala, pokušaj ušutkavanja Katoličke crkve. To su bili među ciljevima koje je otac pokreta za pobačaj težio u dugoj, izrazito uspješnoj i vrlo destruktivnoj karijeri.

Kontaktirajte nas

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja