Svakim danom bilježimo sve veći priljev izbjeglica iz Ukrajine u Hrvatsku, javlja Vatican News. Trenutno oni s osobnim kontaktima dolaze do privatnog smještaja, dok se ostali smještaju u kolektivne prihvatne centre. Do sada ih je u Hrvatsku ušlo više od 6500, ne računajući one koji su se u trenutku izbijanja sukoba već bili zatekli u Hrvatskoj, a koji do sada nisu službeno evidentirani.

Boravak u zajednici smanjuje osjećaj isključenosti

Kada uspoređujemo prednosti i nedostatke kolektivnog i privatnog smještaja, uz pohvalni trud svih službi da kolektivni smještaj učine što prikladnijim, jasno je kako bi ljudi tamo trebali boraviti što je kraće moguće i da bi privatni smještaj trebao imati prednost u odnosu na kolektivni. Boravak u obiteljima ili neposredno u zajednici višestruko olakšava stvaranje mreže kontakata koje smanjuju osjećaj isključenosti, pomažu nadilaženju traume i pospješuju bržu integraciju. Stoga se mi u JRS-u zalažemo da što veći broj izbjeglica bude smješten u obiteljima ili samostalno, u privatnom smještaju.

U Poljskoj je privatno smješteno više od 1,8 milijuna izbjeglica bez potrebe za otvaranjem ijednog centra za kolektivni smještaj.

Ugledajući se u Poljsku i slijedeći njezin primjer, pozivamo pojedince, obitelji, organizacije i sve ljude dobre volje koji su u mogućnosti da se odvaže staviti se na raspolaganje za primanje izbjeglica u svoje domove i prostore, te tako iskažu dobrodošlicu. Naime, u Poljskoj je privatno smješteno više od 1,8 milijuna izbjeglica bez potrebe za otvaranjem ijednog centra za kolektivni smještaj. Isto, uz dobru organizaciju, možemo postići i mi u Hrvatskoj.

Kako pomoći izbjeglicama?

No, ljude koji već jesu ili će velikodušno otvoriti svoje domove za prihvat izbjeglica ne bismo smjeli ostaviti bez podrške i pomoći tako da sami snose teret uzdržavanja. Osim materijalne pomoći, pristiglim ljudima će za integraciju biti potrebna pomoć i jasnoća u prikupljanju dokumentacije i prijave boravka, učinkovita zdravstvena skrb, podrška kod učenja jezika, upisa u vrtiće i škole, traženja posla, kod uključivanja u njihove vjerske zajednice i drugoga, što će pojedinci teško moći iznijeti sami. Stoga pozivamo donositelje odluka da u suradnji s civilnim društvom partnerski potraže i osmisle najbolje strategije da im se u tome pomogne.

Stoga pozivamo sve vjerske organizacije koje to još nisu, da odrede i pošalju svećenike i službenike za pomoć.

U strahu, nemoćni i ranjeni, mnogi su preko noći morali napustiti svoje domove i ono što su gradili cijeli život. Prema informacijama kojima raspolažemo, mnogi su od njih izrazili želju za duhovnom pomoći i razgovorom s osobom koja s njima dijeli dubine zajedničke vjere. Stoga pozivamo sve vjerske organizacije koje to još nisu, da odrede i pošalju svećenike i službenike za pomoć. Također, ponovno potaknuti dobrim primjerom Poljske u kojoj je prema dostupnim informacijama više od 900 samostana izravno uključeno u prihvat, pozivamo osobito redovničke zajednice i crkvene institucije da u skladu s mogućnostima stave svoje prostore na raspolaganje.

Uz gostoprimstvo kojim možemo ublažiti patnju drugih, dok molimo za završetak rata i da se izbjeglice što prije vrate svojim kućama, stavimo na raspolaganje svu domišljatost da zajednički i solidarno izađemo u susret našoj braći i sestrama u potrebi.