Sharon Slater, predsjednica udruge Family Watch International sa sjedištem u Gilbertu u Arizoni, osvrnula se na stranicama Udruge na odluku Vrhovnog suda, donosi narod.hr. Donosimo njezin osvrt.

U petak 24. lipnja 2022. američki Vrhovni sud izglasao je preinaku presude Roe protiv Wadea. Treba napomenuti da predsjednik Suda John Glover Roberts nije glasovao za preinaku Roe protiv Wadea i rezultat toga glasovanja bio je pet prema četiri. Međutim, on je glasovao da ostane na snazi zakon Države Mississippi koji zabranjuje pobačaj nakon 13 tjedana trudnoće.

Odluka suda u predmetu Roe protiv Wadea iz 1973. jednostrano je stvorila „ustavno pravo“ na pobačaj ni iz čega, bez prave osnove u američkom Ustavu. Ta zloglasna odluka imala je katastrofalne posljedice koje su odjeknule diljem svijeta. Ona je zapravo prouzročila razdvajanje spolnoga odnosa od razmnožavanja, braka, roditeljstva i obitelji. Dapače, razjarila je seksualnu revoluciju radikalnim feministkinjama koje su tvrdile da imaju pravo ubiti svoje nerođeno dijete iz bilo kojega razloga kako bi mogle imati seks bez obveze ili posljedica. Ili su barem tako mislili.

Mnoge žene diljem svijeta uvelike su patile zato što su pobacile, neke su imale poteškoća povezivati se s kasnijom djecom, a druge su otkrile kako ne mogu imati više djece zbog loše obavljena pobačaja.

Doista, pobačaj nije ljudsko pravo, niti pravo žene. To je bila i uvijek će biti ljudska nepravda koja boli i majku i dijete i sa sobom nosi velike negativne učinke na ustanovu obitelji.

Pitanja i odgovori o presudi Vrhovnoga suda SAD-a o pobačaju

1. Što je Vrhovni sud SAD-a odlučio o pobačaju 24. lipnja 2022.?
Sud je izglasao preinaku svojih prethodnih presuda koje su govorile da Ustav SAD-a štiti „pravo“ na pobačaj.

2. Znači li to da je pobačaj sada nezakonit u Sjedinjenim Američkim Državama?
Ne. To znači da je svaka od pedeset država sada slobodna usvojiti vlastitu politiku u pogledu pobačaja kroz normalan demokratski i zakonodavni proces, bez uplitanja saveznih sudova.

3. Govori se kako ova nova odluka Vrhovnoga suda oduzima sva prava žena. Je li to istina?
Nije točno. Jedino što odluka Suda čini jest da prepušta državama da urede pobačaj umjesto savezne vlade.

4. Koji su predmeti preinačeni?
Roe protiv Wadea (skraćeno Roe) bila je presuda donesena godine 1973. Bio je to prvi slučaj u kojem je Vrhovni sud proglasio pobačaj ustavnim pravom. Planirano roditeljstvo protiv Caseyja (Casey) je odluka iz 1992. godine. U njoj je Sud promijenio neke od svojih standarda za ocjenu državnih zakona o pobačaju. Međutim, opet je potvrdio središnje stajalište Roea da postoji ustavno pravo na pobačaj. I Roe i Casey preinačeni su nedavnom odlukom Vrhovnoga suda.

5. Koji je predmet pred Sudom doveo do ove presude?
Presuda je donesena u predmetu pod nazivom Dobbs protiv Ženske zdravstvene organizacije u Jacksonu (Dobbs).

6. O čemu je riječ u predmetu Dobbs?
Zakonodavna tijela usmjerena za život u nekoliko država donijela su posljednjih godina zakone koji dovode u pitanje Roe i Casey. I Roe i Casey kažu da države ne mogu zabraniti pobačaje prije „održivosti“ (preživljivosti) – točke u trudnoći kad bi nerođeno dijete moglo preživjeti izvan maternice. (Sud je u Roeu procijenio kako je nerođeno dijete „održivo“ – sposobno živjeti izvan maternice – nakon 24 do 28 tjedana trudnoće.)

Država Mississippi donijela je zakon kojim se pobačaj zabranjuje nakon 15 tjedana gestacije (13 tjedana trudnoće) – znatno prije „održivosti“. Klinika za pobačaje tužila je državu, tražeći da sudovi ukinu zakon. Niži savezni sudovi presudili su protiv Države Mississippi, rekavši da je zakon neustavan prema odlukama Roe i Casey. Vrhovni sud dopustio je priziv protiv tih odluka. Na kraju je Vrhovni sud ukinuo odluke nižih sudove, potvrdio zakon Mississippija i preinačio odluke Roea i Caseyja.

7. Zašto postoji zabuna oko prebrojavanja sudačkih glasova u predmetu Dobbs?
Vrhovni sud SAD-a čini devet sudaca, tako da je za odluku potrebna većina glasova (pet). Neki su mediji izvijestili da je odluka bila 6:3, a drugi da je bila 5:4. Zabuna je nastala jer je odluka zapravo bila 5:1:3. Većina od pet sudaca pridružila se mišljenju Suda (koji je napisao sudac Samuel Anthony Alito). Odlučili su podržati zakon Mississippija i potpuno preinačiti Roe i Casey. Predsjednik suda John Glover Roberts napisao je zasebno mišljenje, ali ni jedan drugi sudac nije se pridružio njegovu stajalištu.

Roberts je smatrao da bi Sud trebao odlučiti samo o predmetu koji je pred njim. Rekao je da zakon Mississippija treba podržati kao ustavan – čime se ukida standard „održivosti“ prema Roeu i Caseyju. Međutim, Roberts je tvrdio da nije potrebno poništiti temeljno stajalište Roea i Caseyja kako postoji ustavno pravo na pobačaj, barem u ranim razdobljima trudnoće. Drugim riječima, predsjednik suda Roberts „složio se u presudi“ (da treba potvrditi zakon Mississippija), ali se nije složio s odlukom u da ovom predmetu treba preinačiti Roe i Casey.

Drugim riječima, šest sudaca glasovalo je za potporu mississippijskoga zakona o zabrani pobačaja nakon petnaest tjedana trudnoće. Pet od tih šest sudaca (Samuel Anthony Alito, Clarence Thomas, Neil McGill Gorsuch, Brett Michael Kavanaugh i Amy Coney Barrett) otišlo je dalje, izjavivši da američki Ustav uopće ne jamči pravo na pobačaj (u bilo kojem razdoblju trudnoće). Preostala tri sudca (Stephen Gerald Breyer, Sonia Maria Sotomayor i Elena Kagan) nisu se složili. Tvrdili su kako treba podržati pravo na pobačaj koje su proizveli Roe i Casey i da zakon Mississippija treba ukinuti kao neustavan.

8. Što čini preinačavanje Roea protiv Wadea?
Odluka ne će učiniti pobačaj nezakonitim u cijeloj Sjedinjenim Američkim Državama. Odluka vraća punu ovlast za utvrđivanje politike pobačaja svakoj od pedeset država.

9. Što će se sada dogoditi u državama?
Odluka će vjerojatno stvoriti splet različitih zakona o pobačaju diljem Sjedinjenih Američkih Država. Neke države još uvijek imaju na snazi zabrane ili ograničenja pobačaja koji su doneseni prije odluke Roe protiv Wadea 1973. Iako države nisu mogle provoditi te zakone pod Roe protiv Wadea, mogle bi ih ponovo početi provoditi sada kada je Roe je preinačen. Druge su države donijele zakone koji nameću zabrane ili ograničenja pobačaja koji će stupili na snagu samo ako i kada je Roe protiv Wadea poništen. (Pisanjem zakona pod tim uvjetom spriječilo se njihovo osporavanje na sudu.) Ti zakoni sada mogu stupiti na snagu. Druge su države donijele novije zakone koji ograničavaju pobačaj, ali koji se nisu provodili zbog sudskih naloga. I ti zakoni bi sada mogli stupiti na snagu.

Neke su države sa zakonodavnim tijelima sklonima životu donijele samo ograničena ograničenja u prošlosti (kao što je 15-tjedna zabrana pobačaja u Mississipiju koju je potvrdio Sud). Možda će odlučiti usvojiti još restriktivnije zakone sada kada je Vrhovni sud rekao da ne postoji ustavno pravo na pobačaj. S druge strane, liberalnije države mogu odlučiti usvojiti politike koje štite „pravo“ na pobačaj sukladno zakonu ili ustavu te države.

10. Otkud razlike u brojanju tjedana kod trudnoće?
Nošenje (djeteta), prema latinskom gestacija (njem. Trächtigkeit) vrijeme je djetetova razvoja od začeća do rođenja. Nastaje spajanjem ženske, jajne i muške, sjemene stanice u vrijeme ovulacije. Mjeri se u tjednima (obično 38 tjedana), za razliku od tjedana trudnoće koji se broje od prvoga dana posljednje mjesečnice (obično 40 tjedana).

Trudnoća, prema latinskom gravidnost (grčki cijeza, engleski pregnancy, njemački Schwangerschaft) računa se od prvoga dana posljednje mjesečnice, traje 40 tjedana ili 280 dana (za razliku od nošenja koje od oplodnje do rođenja obično traje 38 tjedana).

Dijete rođeno nakon 37 do 41 tjedna (259 do 293 dana) nošenja zove se donošče; dijete rođeno s manje od 37 tjedana (259 dana) nošenja zove se nedonošče, a dijete rođeno nakon 42 tjedna (294 dana) nošenja zove se prenošče.

Drugi hrvatski izrazi za stanje žene kad u sebi nosi novo ljudsko biće jesu: blagoslovljeno stanje, drugo stanje, zdjetnost, nosećost, bremenitost, razdoblje trudnoće, dozrijevanja ploda.