U povodu izvanrednog izlaganja posmrtnih ostataka Asiškoga siromaška, u prigodi 800. obljetnice njegova preminuća, misu u gornjoj bazilici u Asizu predvodio je državni tajnik kardinal Parolin. Tom je prilikom poručio: „Radost koju nalazimo u malim stvarima odgovor je na tjeskobu i tugu naše generacije.“
Jednostavnost,
radost u malim stvarima,
osjećaj da smo braća svima i svemu.
To je učinkovita „terapija“ koju sveti Franjo Asiški nudi svijetu obilježenom neobuzdanom željom za posjedovanjem, luksuzom, rasipnošću, suvišnim stvarima i konzumerizmom, u kojemu živi generacija pogođena tjeskobom i tugom zbog nesigurnoga zaposlenja, gospodarskih kriza, klimatskih promjena i ratova svih protiv svih i svega.
→ U godini 800. obljetnice preminuća sv. Franje Asiškog papa Lav odredio potpuni oprost
Državni tajnik kardinal Pietro Parolin pred relikvijarom s posmrtnim ostatcima svetoga Franje, izloženima u bazilici u Asizu / Foto: Vatican Media
Predvodeći 15. ožujka svetu misu u gornjoj bazilici u Asizu državni tajnik kardinal Pietro Parolin tim je riječima objasnio razlog velikog zanimanja koje zaštitnik Italije izaziva u cijelom svijetu – i to mnogo stoljeća nakon smrti.
Neodoljiv ljudski i duhovni profil
U homiliji kardinal se nadahnuo događajem opisanim u poznatoj knjizi Cvjetići (Fioretti).
Jednoga dana, brat Masseo iz Marignana, jedan od prvih Franjinih suradnika, upitao je kako to da ga cijeli svijet slijedi, sluša ga i poslušan mu je, unatoč tomu što nije bio zgodan, nije posjedovao veliko znanje i nije bio plemenitoga roda.
Siromašak mu je odgovorio da presvete Božje oči nikada nisu počivale na beznačajnijem, nesposobnijem i grešnijem čovjeku od njega.
Ipak, primijetio je kardinal Parolin, Franjo je uspio privući divljenje dvaju neospornih genija srednjega vijeka, slikara i arhitekta Giotta i pjesnika Dantea.
Izloženi posmrtni ostaci sv. Franje Asiškog / Foto: SAN FRANCESCO D’ASSISI/Facebook
Razlog te privlačne snage – istaknuo je kardinal – nalazi se u njegovom ljudskom i duhovnom profilu, kako ga je opisao njegov prvi biograf, Toma Čelanski.
Prije svega, Franjo je bio blage naravi, mirnoga duha, ljubazan u govoru, oprezan u opominjanju, vrlo vjeran u ispunjavanju povjerenih mu zadataka, mudar u davanju savjeta, učinkovit u radu, uljudan u svemu.
Smirenog uma, blaga duha, trezvene naravi, zadubljen u kontemplaciju, postojan u molitvi i pun entuzijazma u svemu, piše autor djela S. Francisci Assisensis vita et miracula.
Biti brat svima i svemu
Međutim, drugi aspekti njegove osobnosti i dalje privlače našu pozornost i nakon osam stoljeća – dodao je kardinal – njegova „savršena radost“, njegovo krajnje siromaštvo, njegovo opće bratstvo.
Frama Mostar / Foto: Frama Mostar/Facebook
Asiški je svetac znao prihvaćati životne teškoće ponizno, strpljivo i radosno. Njegovo siromaštvo nije bilo samo asketsko sredstvo u težnji za savršenstvom, nego način da bude što sličniji Kristu.
U konačnici, osjećao se bratom svima i svemu: čovječanstvu, svemu stvorenom, svemiru, pa čak i smrti.
Franjo je – podsjetio je kardinal Parolin na kraju svoje propovijedi – napisao Pjesmu stvorova u vremenu krize, tame u njemu i oko njega.
U vremenu – primijetio je kardinal – koje nije drugačije od našega, u kojemu se čini da tama rata zaklanja svjetlo nade. prenosi Vatican News.
Asiz / Foto: HKM/Ante Mateša
Upravo u ovom povijesnom i egzistencijalnom trenutku, želeći „mir i dobro“ cijelom svijetu, državni je tajnik potaknuo na molitvu koristeći se riječima Asiškoga siromaška:
moleći Boga, koji nas ne napušta, da osvijetli tamu srca i da nam podari pravu vjeru, sigurnu nadu, savršenu ljubav i duboku poniznost.