Kako prenosi Kathpress, Pomoć Crkvi u nevolji u četvrtak je predstavila izvješće „Progonjeni i zaboravljeni?“, koje se objavljuje svake dvije godine. Izvješće sadrži podatke o progonu kršćana u 18 zemalja za razdoblje od ljeta 2022. do ljeta 2024. godine. Oslanja se na izjave iz prve ruke onih koji su preživjeli protukršćanske napade, a sadrži između ostaloga i izjavu biskupa Bikupije Katsina u Nigeriji Geralda Mammana Muse o kršenju slobode vjeroispovijesti u njegovoj zemlji.

Otmice svećenika i crkvenih suradnika u međuvremenu su postale uobičajena pojava.

Stanje u Nigeriji, najmnogoljudnijoj afričkoj zemlji, nije jedino koje izaziva zabrinutost. I u nekim drugim afričkim zemljama, poput Burkine Faso ili Mozambika, „islamistički napadi izazivaju masovnu migraciju kršćanskih zajednica“, piše u izvješću. Ti događaji nameću „pitanja o dugoročnom preživljavanju Crkve u ključnim afričkim područjima“. Izvršna predsjednica Pomoći Crkvi u nevolji Regina Lynch izjavila je da je Afrika „postala epicentar islamističkog nasilja“.

Afrika „postala epicentar islamističkog nasilja“.

Područje sjeverozapada Nigerije, koje pripada biskupiji na čelu koje je biskup Musa, postalo je žarište organiziranog zločina i nasilnog ekstremizma. Uz džihadističke skupine kao što je „Boko Haram“, milicije iz nomadskog plemena Fulanija u međuvremenu predstavljaju „još veću prijetnju“. Nasilje pogađa i muslimane i kršćane, naglasio je biskup. Međutim, dodaje kako kršćani pate „nesrazmjerno jako“: Između 2019. i 2023. ubijeno je više od 16 tisuća kršćana.

Poručio je da su kršćani diskriminirani na radnom mjestu, u politici ili u pravosuđu, budući da u brojnim nigerijskim saveznim državama vrijedi šerijatsko pravo. Otmice svećenika i crkvenih suradnika u međuvremenu su postale uobičajena pojava. „Napadi na Crkve, otmice i umorstva siju strah, ometaju život u zajednici i skreću pozornost na ciljeve tih skupina“, pojasnio je.

Između 2019. i 2023. ubijeno je više od 16 tisuća kršćana.

Razlozi neprijateljstava raznoliki su, ali često počivaju na nepoznavanju načina života i stajališta onih koji pripadaju drugoj vjeroispovijesti. Biskup Musa stoga traži opsežne napore u cilju obrazovanja i inicijative koje potiču slobodu vjeroispovijesti i mir. „Pomoć Crkvi u nevolji pruža vrijednu potporu kršćanima u Nigeriji“, rekao je te napomenuo da progoni i nasilje nisu doveli do ograničenja religiozne prakse, naprotiv. „Kršćani koji su ubijeni, nisu uzalud prolili svoju krv. Vjera privlači mnoge ljude“, zaključio je.

Izvršna predsjednica zaklade Lynch spomenula je i Kinu, Eritreju i Iran kao primjer zemalja „u kojima su kršćani na meti kao neprijatelji države“. U drugim zemljama obuhvaćenima izvješćem državni i nedržavni čimbenici koriste se sve više „zakonima kao oružjem, kako bi tlačili kršćane i druge manjine“. Primjerice, u Indiji u kojoj jača nacionalizam, u dvije godine uhićeno je više od 850 kršćana.

U Indiji je u dvije godine uhićeno više od 850 kršćana.

Izvješće sadrži i opise otmica i prisilnih prelazaka kršćanskih žena i djevojaka na drugu vjeru, primjerice u Pakistanu, ili pak omalovažavajuće prikaze kršćana u školskim udžbenicima. Blago poboljšanje položaja kršćana zabilježeno je jedino u Vijetnamu, koji je 2023. uspostavio diplomatske odnose sa Svetom Stolicom.

Blago poboljšanje položaja kršćana zabilježeno je jedino u Vijetnamu.

U izvješću se prvi put u 18 godina javlja opis stanja u Nikaragvi. Vlada Daniela Ortege u toj zemlji žestoko progoni kršćane. Brojni crkveni suradnici u zatvoru su, a svećenici i biskupi prognani u inozemstvo, prenosi Kathpress.