Budi dio naše mreže

Od stupa srama do simbola slobode - 600 godina dubrovačkog Orlanda

Orlanda je između 1417. i 1419. godine isklesao Bonino di Jacopo iz Milana, uz pomoć Antuna Ragusea. Postavljen je u Dubrovniku, prema povijesnim izvorima, na prijedlog ugarskog kralja Sigismunda, a u vrijeme kada je Venecija počela postavljati svoje simbole, krilate lavove, uz istočnu jadransku obalu.

/ vbb

Republika je, po uzoru na sjevernonjemačke pokrajine koje su imale Rolanda, postavila sličan stup, a junaku je nadjenula ime – Orlando. Kroz povijest Dubrovačke republike služio je kao stup srama, s njega su kneževi činovnici i pratitelji, čitali proglase Senata, na njemu je vijorila državna bandijera, a u podnožju je uklesana mjera dubrovačkog lakta. S propašću Republike, na Bečkom kongresu 1815. godine, Orlando je izgubio svu simboliku, pa je ostao tek uspomena na nekadašnju dubrovačku samostalnost. No, kada je pao u olujnom nevremenu 1825. godine, Orlandov stup se slomio u podnožju te je uskladišten u Kneževom dvoru. Nakon dugogodišnjeg inzistiranja Dubrovčana stup je 1878. godine restauriran i vraćen, a danas se s njega, osim državne zastave, viju i barjak sv. Vlaha. Podizanjem zastave Libertas na Orlandov stup uz stihove ”Himne slobodi’, svake godine svečano počinju Dubrovačke ljetne igre.

Oko njega se već šest stoljeća vrti život grada i ispisuje povijest. Povodom obilježavanja Orlandove godine organiziran je i niz kulturnih događaja i brojne izložbe.

Photo: Grgo Jelavic/PIXSELL

“Kada u Držićevu Dundu Maroju na Pometovo pitanje što je nova u Dubrovniku jedan od likova između ostaloga odgovara da je Orlando na mjestu, tada možemo znati da je već sredinom 16. stoljeća taj kameni kip pred crkvom sv. Vlaha bio simbolom nečega stalnoga i nepromjenjivoga u slici Grada. Orlandov stup ostao je to stoljećima i u slici Grada ima nezamjenjivo mjesto. Iako je u različitim vremenima slao različite simboličke poruke, vezan uz javne rituale kao što su festa sv. Vlaha ili izvikivanje općinskih odluka i danas je jednako važan te se bez njegova lika ne može zamisliti nijedna fotografija Dubrovnika. Orlandovu je skulpturu zapravo nemoguće zamisliti ni razumjeti bez njezina prostornoga i socijalnoga konteksta, bez te gradske saloče na otvorenome. Orlando je zanimljiv i kao umjetničko djelo, pa iako povjesničari umjetnosti nisu oduvijek bili sigurni kome pripisati autorstvo danas se smatra da mu je autor kipar Bonino Jakovljev iz Milana, naturalizirani Dubrovčanin.”

Ovim isječakom najavljeno je predavanje „Crtice iz povijesti dubrovačkoga Orlanda“ u sklopu manifestacije Mjesec hrvatske knjige.  Predavanje u organizaciji Dubrovačkih knjižnica održat će  povjesničar umjetnosti Ivan Viđen u petak, 18. listopada  u 19 sati u Znanstvenoj knjižnici na trećem katu. Bit će to šetnja kroz šest stoljeća ovoga spomenika, kolaž povijesnih anegdota i manje ili više poznatih zanimljivosti.

 U prizemlju Narodne knjižnice Grad postavljena je izložba “Orlando iz kista inozemnih umjetnika” u organizaciji Galerije Artur i u suradnji s Dubrovačkim knjižnicama. Neki od autora izložbe su: Osvaldo Cavandoli, Cinzia Gihliano, Stephan Mlatham, Andrea Valente, Aleksandar Traugot i drugi.

Obilježavajući 600 godina od postavljanja Orlandovog stupa, Dubrovačke knjižnice organiziraju također izložbu kojom će zajedno sa sugrađanima proslaviti tu obljetnicu. Naime, mole se svi da pošalju svoje obiteljske fotografije na kojima su se fotografirali pored Orlandovog stupa. Fotografije se mogu slikati, skenirati, poslati mailom (press.dkd@gmail.com), u inbox, ili poštom (Znanstvena knjižnica, Ul. Cvijete Zuzorić 4, 20000, Dubrovnik). Radujemo se fotografijama i zajedničkoj izložbi kojom ćemo na dostojan način obilježiti 600 godina našega viteza, propćili su.

Photo: Grgo Jelavic/PIXSELL

Grad Dubrovnik je uz 600. obljetnicu podizanja Orlandova stupa 13. svibnja 1419. godine, organizirao snimanje milenijske fotografije uz poznatog fotografa Simu Strikomana uz zatvoreni Orlandov stup. Bili su pozvani svi imenjaci i imenjakinje viteza da sudjeluju u snimanju uz dubrovacu djecicu koja su formirala brojku 600.

Obratite nam se

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja