Pakao je, ističe nakladnik, najživlji i pjesnički najuvjerljiviji dio Danteova remek-djela, do danas je više puta prevođen na hrvatski jezik, a u novom izdanju prvi put donose se opsežni komentari koji današnjem čitatelju razjašnjavaju onodobne povijesne, društvene, političke, duhovne i kulturne okolnosti.

Novo izdanje “Pakla” u suvremenom, točnom i pristupačnom prijevodu čitateljima otkriva sve značenjske nijanse originala te potvrđuje svevremenost Danteove poezije i univerzalnost njezinih humanističkih poruka.

Izdanje je opremljeno prigodnim slikama Tomislava Buntaka i Vatroslava Kuliša.

Prevoditelj Božidar Petrač naglašava kako “Božanstvena komedija” nije samo pjesničko djelo – ona je i dokument svoga vremena, pa i sveukupnoga dotadašnjeg znanja civilizacije zapadnoga svijeta.

“Komedija” je ključno književno, teološko, filozofsko, povijesno i političko djelo zapadne civilizacije potkraj srednjovjekovlja i nadolaskom novoga doba”, ističe Petrač.

Napomenuo je da su – za razliku od dosadašnjih komentara dostupnih u hrvatskim izdanjima, koji su prilično šturi i nemaju dubinu po kojoj se dosežu brojne nijanse samoga teksta i Danteova izraza – upotrijebili komentare integralnoga talijanskoga kritičkog izdanja, a uz komentare su sučelice objavili i talijanski izvornik, što hrvatska dosadašnja izdanja nisu imala.

Iz Matice hrvatske naveli su kako je Dante stalni pratilac hrvatske književnosti i njezina višestoljetnog trajanja, a njegova  “Božanstvena komedija”, jedan je od najčuvenijih proizvoda ljudskoga duha, stoljećima nadahnjivala hrvatsku književnost, kulturu i duhovnost, što potvrđuju brojni djelomični i cjeloviti prepjevi i prijevodi.

Novi prozni prijevod Danteove “Božanstvene komedije” pridružuje se nizu cjelovitih prijevoda i pjesničkih prepjeva Stjepana  Buzolića (1897.),  Frana Uccellinija – Tice (Divna gluma, 1910.), Ise Kršnjavoga, Mihovila Kombola (Pakao, 1948., Čistilište, 1955.,  Raj, 1960. s Olinkom Delorkom), Stjepana Markuša (Inferno, 1968.,  Purgatorio, 1968.,  Paradiso, 1970.), Balda Nike Bogišića (Uzvišeni sastav), Slavka Kalčića (Bogodična komedija, na roverskoj čakavštini), Mirka Tomasovića  i Mate Marasa, te cijeloj plejadi hrvatskih prevoditelja koji su preveli pojedine dijelove i epizode iz Danteova velespjeva – od Petra Preradovića, Stjepana Ivićevića, Jurja Carića, do Ante Tresića Pavičića, Milana Begovića, Milana Pavelića i Vladimira Nazora.

U povodu 700. obljetnice Danteove smrti, Matica hrvatska počela je objavljivati novo hrvatsko izdanje “Božanstvene komedije”, i to u proznom prijevodu književnika i prevoditelja Božidara Petrača.

Talijanski pjesnik Dante Alighieri (Firenca, 1265.- Ravenna, 1321.), kao autor “Božanstvene komedije”  jedan je od najslavnijih svjetskih pisaca.