U temelje kapele je na početku radova, u svibnju 2022. godine, stavljena Povelja u koju su postavljeni simbolični znakovi koji predstavljaju identitet i nasljeđe hrvatskog naroda u Hrvatskoj, BiH i svijetu. Među njima su hrvatski barjak, voda iz rijeke Save, dravski pijesak, zagrebačka zemlja, kamen iz Dalmacije i Cresa, zemlja iz Hercegovine s krunicom od međugorskog kamena te drvena krunica iz Šurkovca iz Bosne.

Kapela hrvatskih svetaca i blaženika / Foto: Tomislav Glavnik

Među njima su hrvatski barjak, voda iz rijeke Save, pijesak iz Drave, zemlja iz Zagreba…

Također, dodani su ručno vezeni uzorci iz Slavonije i s otoka Hvara, srebrnjak izrađen o uspostavi hrvatske države s nadnevkom 15. siječnja 1992. godine s likom Majke Božje Bistričke, kao i srebrnjak izrađen u povodu 350. obljetnice zagrebačkog sveučilišta.

Uz to, u temelje je postavljen i grb Splitsko-dalmatinske županije te zemlja iz Australije, dar hrvatskih povratnika koji simbolizira raseljeni hrvatski narod. Kapela obuhvaća oko 350 kvadratnih metara i može primiti do 250 vjernika.

„Nemoj biti tužan… Uzmite jednu kapelu, pa napravite uspomenu na vaše svece i blaženike!“

Ravnatelj Hrvatskog Caritasa fra Tomislav Glavnik bio je inicijator i glavni voditelj projekta kapele hrvatskih svetaca i blaženika. Cijela priča počela je 2018. godine promišljanjem o tome da se Hrvati ucijepe u projekt koji su franjevci u Svetoj Zemlji osmislili kao hodočasničko središte, prihvatilište i liturgijski prostor.

Rekao sam da sam malo tužan što nismo uspjeli ostvariti oltar svetog Nikole Tavelića na Sionu.

Projekt je obuhvaćao gradnju deset kapela, od kojih je polovina bila podzemna, a polovina nadzemna. Razgovor koji je prethodio cijeloj ideji, bio je „slučajan“  kada je fra Tomislav, šetajući Opatovinom, sreo fra Marcela Ariela i fra Sinišu Srebrenovića.

Fra Tomislav GLavnik i Tanja Maleš u Svetoj Zemlji / Foto: HKR

„Siniša me prepoznao i predstavio da je ovaj franjevac povjerenik za Svetu Zemlju i krenuo je razgovor. Rekao sam da sam malo tužan što nismo uspjeli ostvariti oltar svetog Nikole Tavelića na Sionu – taj nam je projekt propao. Onda je on rekao: ‚Nemoj biti tužan, mi radimo sada na Pastirskim poljanama 10 novih kapela. Ako želite uzmite jednu, pa napravite uspomenu na vaše svece i blaženike.‘ Tako je sve krenulo. Iako je trebalo mnogo vremena za planiranje, projekt je počeo, ali zbog pandemije je i nakratko stao“, objasnio je fra Glavnik.

Hodočašće je u tijeku i ovo je sada kruna svega i velika zahvala dragom Bogu i dobročiniteljima.

Početak je bio na Stepinčevo 2020. godine kada je blagoslovljen temeljni kamen u zagrebačkoj katedrali koji je uzet od prvostolnice zagrebačke na 60. obljetnicu Stepinčeve smrti, a 22. svibnja 2022. godine bio je blagoslov početka radova.

„To je Marin Barišić, tadašnji splitsko-makarski nadbiskup blagoslovio i evo sad smo tu gdje jesmo, dvije i pol godine nakon toga kapela je dovršena. Hodočašće je u tijeku i ovo je sada kruna svega i velika zahvala dragom Bogu i dobročiniteljima da je započeto djelo iz 2018. došlo sretno svom dovršetku.“

Nisu htjeli primiti honorar, smatraju to zavjetnim darom…

Izgradnja kapele financirana je kroz različite donacije. Vlada Republike Hrvatske donirala je 450 tisuća eura za konstrukcijsku gradnju i uređenje okoliša, dok su dobročinitelji iz cijelog svijeta uložili oko 350 tisuća eura za opremu i potrebne materijale. Važno je spomenuti da ljudi koji su radili, Hrvati – umjetnici i obrtnici, nisu htjeli primiti honorar te smatraju to zavjetnim darom, čime je projekt učinjen još vrjednijim.

Kapela hrvatskih svetaca i blaženika / Foto: Tomislav Glavnik

„Ovaj čin pokazuje da se u životu ne može sve mjeriti novcem. Novac je potreban. Daleko od toga, ali svatko od nas može nešto dati – netko svoje ruke, netko svoju pamet, netko svoju molitvu, netko svoje financije – i onda, kad svatko da u onome što može, možemo Bogu biti zahvalni – evo – za kapelu svetaca i blaženika našeg naroda u Betlehemu“, rekao je fra Glavnik.

Kapela će biti „razglednica“ koja promiče Hrvatsku, a istovremeno hodočasnička duhovna mapa hrvatskog naroda.

Ovom kapelom služit će se hodočasnici iz cijeloga svijeta. Imat će priliku upoznati hrvatsku povijest, narod i svece iz Hrvatske. Bit će postavljen digitalni pano koji će ih informirati o životima naših svetaca i gradovima iz kojih dolaze. Kapela će biti i svojevrsna „razglednica“ koja promiče Hrvatsku, a istovremeno hodočasnička duhovna mapa hrvatskog naroda.

Hodočasnici na misi na brdu Blaženstava / Foto: Tanja Maleš

Ideja je bila dovesti hrvatski narod do Pastirskih polja i anđela…

Akademski kipar i profesor Ilija Skočibušić iz Tomislavgrada autor je unutarnjeg i suautor vanjskog uređenja hrvatske kapele, kao i drugih kapela. Viziju koju je imao kao umjetnik kipar te istu prenio u ovu hrvatsku kapelu, predstavio je u programu HKR-a. Njegova želja bila je da hrvatski narod dovede do Pastirskih polja do anđela, a da ih anđeo vodi dalje do Kristova rođenja.

Prikazao sam hrvatske svece i blaženike koji simboliziraju hrvatske pastire, a za njima ide njihov hrvatski narod.

„Prikazao sam s jedne strane anđela koji naviješta: ‚Ne bojte se, rodio se Sin Božji‘, a s druge strane sam prikazao hrvatske svece i blaženike koji simboliziraju hrvatske pastire, a za njima ide veliko mnoštvo odnosno njihovo stado, njihov hrvatski narod“, objasnio je umjetnik.

Ilija Skočibušić i Tanja Maleš / Foto: HKR

Na kapeli su istaknuta tri velika hrvatska sveca: Nikola Tavelić, Marko Križevčanin i Leopold Bogdan Mandić. Također, tu je i Sveti Jeronim, koji nije bio Hrvat, ali je povezan s hrvatskim prostorima, te hrvatski blaženici poput Marije Petković, Stepinca, Mužića, Glasnovića, Drinskih mučenica i brojni drugi.

Istaknuta su tri velika hrvatska sveca: Nikola Tavelić, Marko Križevčanin i Leopold Bogdan Mandić.

Ako se pitate kako je Skočibušić uspio napraviti vezu između betlehemske špilje i liturgije u kapeli, objasnio je da je prvenstveno želio sačuvati duh jednostavnosti koji je vladao pri anđeoskom navještaju pastirima. Odabrao je drvo kao materijal jer je prirodan, plemenit i blizak pastirima.

„Onda smo išli na teološku simboliku pa smo odlučili da ambon budu jasle jer stado se hrani iz jasala, a mi kršćani se hranimo Božjom riječju, pa sam tako povezao tu priču ambona i evanđelja.“

Sve je izrađeno od domaćeg materijala…

Skočibušić ističe da su cijeli projekt izgradnje kapele realizirali koristeći domaći materijal, konkretno drvo koje su nabavljali iz šuma u Hercegbosanskoj županiji.

Drvo koje su koristili je bosanskohercegovački javor, koji je plemenit i nježan, ali dovoljno diskretan da se lijepo uklopi u prostor. Iako su svi elementi izrađeni od drveta, prikaz Gospe Kamenitih vrata izrađen je od iskucanog srebra.

Kapela hrvatskih svetaca i blaženika / Foto: Tomislav Glavnik

Dužina hrvatske kapele, objasnio je akademski kipar, iznosi oko 50 m, a visina je 3.80 „tako da je riječ o velikom drvenom reljefu“.

„Hvala Bogu, uspjeli smo!“

Skočibušić se u potpunosti stavio raspolaganje za ovaj hrvatski zavjet.

Mislim da bi bilo pogrešno gledati nekakvu korist ili interes u tom projektu.

„Mene se jako dojmila ta ideja da Hrvati imaju nešto svoje u Svetoj Zemlji. Mislim da bi to bilo pogrešno ići gledati nekakvu korist ili interes u tom projektu. Jednostavno sam odlučio podržati Tomislava u tom genijalnom, prekrasnom projektu. Hvala Bogu, uspjeli smo.“

Mons. Marin Barišić: „Ja imam dvije domovine!“

Mons. Marin Barišić, sada umirovljeni splitsko-makarski nadbiskup, jedan je od onih koji su započeli ovu priču blagoslovom kamena temeljca i gradilišta, a sada ju i dovršava.

Evo jedan događaj koji nas povezuje, povezuje tu braću i sestre.

„Sjećam se tog povijesnog dana za nas Hrvate vjernike iz Hrvatske i BiH  te širom svijeta. Toga dana bili su predstavnici naše vlasti, predstavnici crkve, hodočasnici. Bili su predstavnici palestinske vlasti jer je Betlehem na području Palestine. Tu je bio njihov župan, ministar, gradonačelnik, ekipa koja je to projektirala, još druge neke osobe, tako da je nama bilo to drago vidjeti. Evo jedan događaj koji nas povezuje, povezuje tu braću i sestre.“

Mons. Marin Barišić s hodočasnicima u Svetoj Zemlji / Foto: Tanja Maleš

Mons. Barišić ovaj događaj vidi kao kontinuitet ljubavi i brige hrvatskog naroda za Svetu Zemlju. „Mi imamo lijepu zemlju, ja uvijek kažem da imam dvije domovine. Jedna mi je lijepa, druga mi je sveta, a obje me vode prema vječnoj domovini.“

Jedna mi je lijepa, druga mi je sveta, a obje me vode prema vječnoj domovini.

„Evo mi smo prvi koji smo izgradili ovu crkvu i taj pastoralni centar, koji neće biti samo na korist nama Hrvatima, našim grupama, hodočasnicima i mladima, nego i drugim grupama. Kad dođu, slavit će svetu misu… Ovo je prezentacija Hrvatske, a gdje to može biti najjače nego u Svetoj Zemlji koja, na svoj način, najviše hodočasnika i turista privlači“, zaključio je mons. Barišić.