Ovu odluku donijelo je Stručno povjerenstvo za utvrđivanje kulturnih dobara Republike Hrvatske, na sjednici održanoj u srijedu, 12. lipnja na prijedlog Konzervatorskoga odjela u Imotskom.

Ukupan broj kantača, koji su u obvezi čuvanja i razvijanja ovoga fenomena jest 386, a kantanje je zabilježeno u imotskim župama Runovići, Zmijavci, Podbablje, Poljica, Zagvozd, Slivno, Vinjani, Krstatice i Župa Biokovska te u vrgoračkim župama Rašćane, Poljica Kozička i Kozica.

Kantanje pjevača iz Župe sv. Stjepana Prvomučenika Gorica- Sovići

Kantanje je specifična vrsta glazbovanja – arhaičan glazbeni fenomen „pjevanja“ Gospina plača u određenim župama Imotske krajine te je važan dio njihova kulturnog identiteta. Sastavni je segment života čovjeka Imotske krajine i cijele društvene zajednice, koji se usmenom predajom, unatrag nekoliko stoljeća, prenosi s generacije na generaciju. Ono je važni i integralni dio religijskog života; svoju kulminaciju doživljava na Veliki petak, u procesijama koje su od ranih jutarnjih do kasnih večernjih sati poznate i prakticirane u svim selima Imotske krajine.

Podsjetimo, Pučko otvoreno učilište Imotski je, uz Konzervatorski odjel u Imotskom, bilo je organizator manifestacije „Sine Božji budi faljen“, održane tijekom korizme. Tijekom te manifestacije, koja je imala za cilj upravo očuvanje ovoga fenomena, u imotskim su župama održani koncerti „Uputi se tužna mati“, a prikazana je i izložba „Dva pasionska fenomena Imotske krajine“. Čitav projekt je, kroz financijsku i logističku potporu, podržao i Grad Imotski, koji se na taj način uključio u očuvanje ovoga fenomena. Projekt su podržale i općine na čijem se području nalaze župe u kojima je zabilježen ovaj fenomen, a kantači i izložba gostovali su i u Osijeku, Vinkovcima i Vukovaru.

Pjevači zbora Gospe od Anđela iz Imotskog

Poslušajte i pogledajte kako zvuči kantanje Gospina plača u Crkvi Gospe od Anđela u Imotskom: