U predvečerje Prve nedjelje došašća, 2. prosinca, grad u kojem se Isus rodio dočekao je kustosa Svete zemlje, fra Francesca Pattona i franjevce u njihovoj godišnjoj procesiji u gradu Betlehemu.
Ove godine, međutim, zbog sukoba koji su u tijeku, svečanost događaja poprimila je umjereniji ton, u skladu s uputama patrijarha i poglavara Crkava u Jeruzalemu, da „izostanu sve nepotrebne svečane aktivnosti“ i „usredotoče se više na duhovno značenje Božića“, prenosi Katolički tjednik.
Procesija skauta – koja se obično sastoji od nekoliko stotina muškaraca, žena i djece iz cijele Palestine koji dolaze s kustosom – bila je svedena na malu skupinu, zvuci bubnjeva i gajdi ustupili su mjesto vjerničkoj tišini, a zastave su bile spuštene na pola koplja. Čak su i ulice i Trg jaslica – obično prepuni lokalnih vjernika i hodočasnika – bili prazni. Jedina nota radosti došla je od djece koledža Terra Sancta u Betlehemu, koji je pod upravom Svete zemlje, a koja su malu povorku pozdravila ovacijama i pljeskom.
Ove godine, međutim, zbog sukoba koji su u tijeku, svečanost događaja poprimila je umjereniji ton, u skladu s uputama patrijarha i poglavara Crkava u Jeruzalemu, da „izostanu sve nepotrebne svečane aktivnosti“ i „usredotoče se više na duhovno značenje Božića“.
Procesija skauta – koja se obično sastoji od nekoliko stotina muškaraca, žena i djece iz cijele Palestine koji dolaze s kustosom – bila je svedena na malu skupinu, zvuci bubnjeva i gajdi ustupili su mjesto vjerničkoj tišini, a zastave su bile spuštene na pola koplja. Čak su i ulice i Trg jaslica – obično prepuni lokalnih vjernika i hodočasnika – bili prazni. Jedina nota radosti došla je od djece koledža Terra Sancta u Betlehemu, koji je pod upravom Svete zemlje, a koja su malu povorku pozdravila ovacijama i pljeskom.
Ranije te subote ujutro, povorka vozila s kustosom Svete zemlje napustila je Jeruzalem i prije ulaska u Betlehem zaustavila se u grčkom pravoslavnom samostanu Svetog Ilije (Mar Elias), podignutom u 6. stoljeću na mjestu gdje je, kako se vjeruje, Ilija našao utočište dok je bježao (usp. 1 Kr 19,1-7).
Ovaj komad zemlje i danas pripada palestinskoj općini Beit Jala i do Šestodnevnog rata 1967. nalazio se na takozvanoj Zelenoj crti koja je označavala granicu između Izraela i Palestine te služila kao ulazna točka iz Jeruzalema u palestinska područja.
Prvi put civilne i vjerske vlasti Beit Jale nisu bile prisutne da pozdrave kustosa, označavajući tako prosvjed protiv rata i solidarnost s narodom Gaze. Umjesto toga, kustos je kratko pozdravio vojno osoblje Koordinacije vladinih aktivnosti u područjima (Cogat), uključujući i neke kršćane.
Kolona vozila ušla je u Betlehem kroz vrata koja su bila otvorena za tu priliku, a potom je prošla kroz ulaz u pregradnom zidu na mjestu Rahelina groba. Ovdje Židovi štuju mjesto ukopa matrijarhije židovskog naroda. Ovo je mali pojas zemlje unutar Betlehema, pod izraelskom kontrolom, potpuno okružen zidom.
Kršćanske crkve Svete zemlje zadržavaju pravo prolaska ovom rutom za vrijeme svečanih ulazaka u Betlehem kustosa Svete zemlje te latinskog, grčkog pravoslavnog i armenskog patrijarha.
U intervjuu za nekoliko medija, uključujući CNA, kojega je kustos Svete zemlje dao uoči adventa naglasio je važnost ovog prolaza.
„Za mene je to najznačajnija gesta, čak i više nego kada sve teče glatko i s najvećom svečanošću. To znači nastaviti potvrđivati da se čak i zid može prijeći. To je znak da prije ili kasnije više neće biti zidova, a u kontekstu kakav doživljavamo, obilježen sukobima i konfrontacijama između dva naroda, to poprima još veći značaj“, rekao je fra Patton.
Kustosa i franjevačku braću dočekali su skauti na početku Zvjezdane ulice, koja vijuga kroz srce Betlehema – rute za koju se tradicionalno vjeruje da su njome išli mudraci. Kustos je potom prešao kratku udaljenost do Trga jaslica, gdje su ga dočekale lokalne vlasti – gradonačelnik, guverner, načelnik policije i vojni zapovjednik.
Na ulazu u Baziliku Isusova rođenja kustosa su potom dočekali grčko-pravoslavni i armenski predstavnici. Nakon ulaska u baziliku uputio se do latinskog dijela kompleksa, crkve Svete Katarine, gdje je častio relikviju svete kolijevke Djeteta Isusa koju je papa Franjo 2019. darovao Kustodiji Svete zemlje.
Na pragu crkve Svete Katarine dočekao ga je gvardijan Betlehemskog franjevačkog samostana fra Enrique Segovia, a nazočni su bili i župni vikar fra Sandro Tomašević te veleposlanica Republike Hrvatske Vesela Mrđen Korać.
Sljedećeg dana, slavljem Prve večernje nedjelje, 3. prosinca, započelo je došašće i nova liturgijska godina u Katoličkoj Crkvi. Kustos i braća franjevci ušli su u Spilju (grotu) Isusova rođenja, gdje su poklonili na mjestu gdje se, prema vjerovanju, Sin Božji rodio kao čovjek, a obilježeno je srebrnom zvijezdom.
Nekoliko koraka dalje su jaslice u koje je Isus položen odmah nakon rođenja. Tu je kustos zapalio prvu svijeću adventskog vijenca.
Crkva Svete Katarine bila je ispunjena domaćim vjernicima na svečanom misnom slavlju prve nedjelje došašća.
„Hvala vam što ste kršćanska prisutnost u Betlehemu“, rekao je kustos Patton na početku mise, pozdravljajući nazočne. „Nadamo se da ćemo uskoro ponovno vidjeti hodočasnike, ali vi ste betlehemska Crkva, živo kamenje.“
Dvije su djevojčice prvi put ušle u Crkvu, otprilike 40 dana nakon rođenja – što je tradicija koja se još uvijek poštuje u ovoj zemlji. Jednu od njih kustos je dočekao tijekom prinosa darova.
Tema nade bila je u središtu kustosove homilije.
„Potrebna nam je nada jer nas stvarnost u kojoj se nalazimo tjera na strah za budućnost naše zajednice i naših obitelji“, rekao je. Zatim se osvrnuo na naviještenu Božju riječ i poručio:
„Prorok Izaija nas podsjeća da nam Bog nastavlja dolaziti ususret jer nas ljubi svom snagom i nježnošću oca. Drugo čitanje također hrani našu kršćansku nadu jer nas nuka gledati dalje od poteškoća sadašnjosti i podsjeća nas na konačno odredište našeg mukotrpnog zemaljskog hodočašća, na ‘očitovanje Gospodina našega Isusa Krista’.“
Na kraju slavlja kustos je srdačno pozdravio sve vjernike te nazočne predstavnike građanskih i vjerskih vlasti.