Budi dio naše mreže

Muško pjevačko društvo s otoka Hvara 'Faroski kantaduri' nastupili u Egiptu u mjestu Sveta Katarina u podnožju brda Sinaj, gdje je Mojsije primio ploče s Deset zapovijedi. Poznati napjev "Puče moj, ja izvedoh tebe iz Egipta" orio se na hrvatskom jeziku na tom svetom biblijskom tlu. Kako je došlo do toga, kakvi su im dojmovi i na koji način su tamo predstavljali Hrvatsku, ispričao nam je predsjednik 'Faroskih kantadura' Ante Stančić. Javio nam se iz Egipta, a razgovor s njim možete poslušati i u emisiji "Kulturogram" Hrvatskoga katoličkog radija.

/ Vesna Bihar

Faroski kantaduri, muško pjevačko društvo koje njeguje tradiciju sakralnog i pučkog pjevanja Staroga Grada na otoku Hvaru predstavljali su Hrvatsku na Forumu “Here we pray together” u Egiptu od 7. do 15. listopada. Faroske kantadure kao predstavnike Hrvatske izabralo je Ministarstvo kulture Arapske Republike Egipat na prijedlog hrvatskog Ministarstva kulture. Od država koje su se prijavile na natječaj egipatskog Ministarstva kulture izabrano je samo pet grupa koje će nastupati na Forumu. Osim Faroskih kantadura, izabrani su i predstavnici Rumunjske, Gane, Alžira i Egipta.

“Zanimljivo, dinamično i šokirajuće” –  tim riječima Stančić opisuje boravak Faroskih kantadura u Egiptu. Drugi je to svijet  – kaže.  I morate očekivati neočekivano. Na svakom koraku su, iz sigurnosnih razloga, pojačane provjere i kontrole: od ulaska u hotel, polaska autobusom, pa do dolaska na Forum podno Sinaja, koji je cijeli militarizirana zona.

Forum je bio na visokoj razini. Uživo ga je prenosila i njihova nacionalna televizija, a ne zaboravimo da Egipat ima 95 milijuna ljudi. Iz pozdravnih govora najviših državnih dužnosnika misao vodilja bila je  – da je to mjesto na kojem se nalaze – sveto tlo – i za muslimane i za židove i za katolike – te da se zajedno mole za mir i međureligijski dijalog, prepričava Stančić. Interesantna je bila i kulisa iza pozornice. U pozadini su bila dva brda koja su se, prema predaji, razdvojila, kad je Mojsije sišao s 10 zapovijedi. Zanimljiv je i podatak da su ispitali kemijski sastav stijene iz jednog brda te iz drugog brda te da su utvrdili da su različitog sastava.

“Evo i sad se ježim kad se sjetim da se mi, iz Staroga Grada s otoka Hvara, koji ima 1.500 stanovnika, iz Hrvatske, koja ima samo četiri milijuna stanovnika, nalazimo na pozornici, a oko nas su sve države koje su po 20 puta mnogoljudnije od Hrvatske. Pjevamo napjev “Puče moj, ja izvedoh tebe iz Egipta” na hrvatskom jeziku. Mislim da smo se svi mi kantaduri osjećali jako, jako ponosno, ne toliko zbog nas, nego na to da predstavljamo našu domovinu.

Lijepo je bilo dok smo pjevali, a iza nas se na brdu projicirao natpis Croatia. Kad smo se spustili s pozornice, nismo bili svjesni da smo toliki dojam ostavili na publiku. Publika, a tu je bilo nekoliko stotina uglavnom muslimana koji su to slušali, hvatali su nas za rukav i potezali: “Dođite, hoćemo se fotografirati s vama! “Moram naglasiti da nam je bila velika čast što nam je Ministarstvo kulture Uprava za međunarodnu kulturnu suradnju iskazalo povjerenje te nam i ovaj put dalo priliku da predstavimo svijetu hrvatsku kulturu i sakralnu glazbenu baštinu.

Faroski kantaduri nastoje prikazati dio bogate pučke glazbene tradicije otoka Hvara. Osnovani su s ciljem njegovanja, očuvanja i promicanja mjesne kulturne baštine, izvornog načina pjevanja dalmatinskih pjesama i crkvenih napjeva Velikoga tjedna. Posebno se ističu u izvođenju korizmenih napjeva iz Staroga Grada i Vrbanja u sklopu procesije “Za križem”, kao i napjeva “Puče moj”, koji po mnogima spada u najbolje primjere pučke glazbene tradicije na jadranskoj obali.

Osim u Hrvatskoj, Kantaduri su gostovali i diljem svijeta, nastupajući na vodećim festivalima stare i sakralne glazbe.

Emisiju “Kulturogram” u kojoj je gostovao Ante Stančić, predsjednik Faroskih kantadura  – poslušajte ovdje:

Kontaktirajte nas

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja