Nagradno pitanje glasilo je: Što je sloboda izražavanja?, a točan odgovor je: Sloboda izražavanja je jedna od temeljnih ljudskih, političkih i medijskih sloboda. Pojam se razvijao usporedo s razvojem koncepcije ljudskih prava i sloboda, kakve su prvi put sustavno formulirane u razdoblju prosvjetiteljstva (17. i 18. st.) u Francuskoj, Njemačkoj i Engleskoj. Prvi zakon o slobodi tiska donesen je u Švedskoj (1766), a za vrijeme Američkoga rata za neovisnost u Deklaraciji o pravima države Virginije (1776) sloboda tiska proglašena je jednom od temeljnih sloboda, dok Prvi amandman američkoga Ustava (1791) bezuvjetno zabranjuje ograničavanje slobode govora ili tiska. U Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina, koja je usvojena na početku Francuske revolucije (1789), sloboda misli i mišljenja zaštićena je kao jedno od najdragocjenijih ljudskih prava. Svaki građanin može slobodno govoriti i pisati, s tim da odgovara za zlouporabu slobode u određenim slučajevima. Sloboda izražavanja je i jedna od četiri slobode u Deklaraciji američkoga predsjednika F. D. Roosevelta (1941) koja je nakon II. svjetskog rata postala sastavni dio mnogih međunarodnih dokumenata koji definiraju i štite područje prava i sloboda (Opća deklaracija o ljudskim pravima iz 1948. i dr.). Na tim demokratskim tradicijama Ustav RH u članku 38. jamči punu slobodu mišljenja i izražavanja te slobodu novinarstva i protoka informacija. Zakon o medijima RH propisuje da nitko nema pravo prisilom ili zlouporabom položaja utjecati na programski sadržaj medija ni na bilo koji način ograničavati slobodu medija. Takvo zakonsko jamstvo slobode izražavanja, koje obuhvaća i slobodu medija, bitno je kao pravno sredstvo suzbijanja pritisaka na medije kakvi se događaju u autoritativnim i totalitarnim sustavima (gdje su pritisci izravni, preko represivnih zakona i ideologizacijom), ali i u demokratskim sustavima u kojima središta političke i financijske moći nastoje podrediti medije svojim interesima, na što upozorava Međunarodna novinarska federacija (IFJ). Odnos medija i političkih vlasti gotovo je redovito konfliktan, suparnički i konfrontiran, zbog nastojanja političkih elita da kontroliraju medije (napose u autoritarnim režimima), i tako ugroze temeljne vrijednosti novinarstva – služenje javnosti, nepristranost i objektivnost.

Edukativni kviz “Petkom u podne” od 6. rujna 2019. do 26. lipnja 2020. provodio se na mobilnoj aplikaciji Hrvatske katoličke mreže (ako još niste, aplikaciju HKM-a možete preuzeti za Android OVDJE, a za iOS OVDJE). Svakoga petka, u 12.05, nakon molitve Angelusa, na mobilnoj aplikaciji moglo se pronaći edukativno pitanje o medijskoj pismenosti, a natjecatelj je trebao u što kraćem vremenu odgovor poslati mailom na kviz@ika.hr.

Cilj kviza bio je promicanje medijske pismenosti u Hrvatskoj, prvenstveno među djecom, mladima, roditeljima, skrbnicima i nastavnicima kako bi ih potaknuo na promišljanje o medijima, sigurnom korištenju tehnologija i kritičkom razmišljanju pri odabiru tema koje bi željeli čitati. O pojmovima s kojima ste se susretali u edukativnom kvizu možete više saznati na mrežnoj stranici posvećenoj medijskoj pismenosti OVDJE.

Hvala svima koji ste sudjelovali, pozdravljamo vas do nekog novog edukativnog kviza!