Budi dio naše mreže

VELIKA GOSPA Posjetite marijanska svetišta zadarskoga područja

Hrvatska obiluje brojnim marijanskim svetištima - ima ih većih i manjih, više i manje poznatih. Svetišta „Gospa od Zečeva”, „Gospa od Staroga grada”, „Gospa Maslinska” i „Gospa od Zdravlja” smjestili su se na području Zadarske nadbiskupije. Ususret svetkovini Velike Gospe upoznajte ova drevna marijanska svetišta.

/ hk

Hrvatski vjernici oduvijek rado hodočaste u marijanska svetišta. Brojni će vjernici i ove godine na svetkovinu Velike Gospe pohrliti „Odvjetnici Hrvatske, najvjernijoj Majci“ kako bi se ojačali u nadi i ljubavi prema Bogu i čovjeku.

Upoznajte marijanska svetišta na području Zadarske nadbiskupije.

Svetište Gospe od Zečeva – Nin

Gospa od Zečeva / Foto: Facebook

Svetište Gospe od Zečeva u Ninu jedno je od najstarijih marijanskih svetišta u Hrvatskoj. Svake se godine početkom svibnja u Ninu okuplja veliki broj hodočasnika obilježavajući tako godišnjicu ukazanja Gospe. Ukazanje Gospe od Zečeva s tradicijskim hodočašćem na obližnji otočić Zečevo – koji za oseke ustvari postaje dijelom kopna – vezano je uz zanimljivu priču s početka 16. stoljeća. Turci su, u znak odmazde zbog pretrpljenog poraza u Ninu, na obližnjem otočiću zapalili crkvu i samostan, poubijali redovnike te odnijeli Gospin kip.

Gospa od Zečeva / Foto: Facebook

 

 

Legenda kaže da su ga bacili u more, a Gospa je sama „doplivala“ u Nin te se 1516., prema pisanim tragovima i službenom priznanju ondašnje Ninske biskupije, 5. svibnja 1516. ukazala udovici Jeleni, iskazala poruku za puk te je ukazanje Gospin kip potvrdio suzama. Blagdan Gospe od Zečeva slavi se prvog ponedjeljka prije Blagdana Uzašašća. Poslije misnog slavlja započinje svečani ophod vjernika ulicama Nina koje su blagdanski uređene. Vjernici pritom nose kip čudotvorne Gospe od Zečeva te pjevaju himnu „Dobra Majko sa Zečeva” te druge pjesme posvećene Djevici Mariji.

Izvor: Nin.hr

 

Svetište Gospe od Staroga grada – Pag

Gospa od Staroga grada / Foto: Turistička zajednica grada Paga

Stari grad Pag nalazi se kilometar južno od današnje gradske jezgre. U Starom se gradu jedino sačuvalo svetište Gospe od Staroga grada. To je crkva Uznesenja Marijina iz 14. stoljeća – trobrodna bazilika s romaničkim pročeljem, trokutnim zabatom, s trima polukružnim apsidama, rozetom, gotičkim portalom i zvonikom – djelo Pavla iz Fulmone. Unutrašnjost svetišta resi barokni drveni oltar iz 16. stoljeća i na njemu stari zavjetni drveni gotički kip Majke Božje. Gospa sjedi na prijestolju i desnom rukom podržava svoje Dijete. Pažani tradicionalno svake godine na dan Velike Gospe hodočaste iz Starog grada prema novom Pagu noseći kip Blažene Djevice Marije.

Gospa od Staroga grada / Foto: Turistička zajednica grada Paga

 

Zavjetna procesija pojavila se 1885. U gradu Pagu se 1852. pojavila kolera koja je harala u intervalima. Da bi se spriječila zaraza, tih godina iseljena su sva groblja iz grada i crkava. Na dan Vele Gospe davne 1885. Pažani su se spontano okupili u Starome gradu oko Gospina kipa, moleći ju da spasi ljude od opake bolesti. Uzeli su na ruke Gospin kip i doveli ga u pašku Zbornu crkvu. Zadnje žrtve kolere pokopane su 16. kolovoza te godine, na blagdan Sv. Roka. Tada su se Pažani zavjetovali da će svake Velike Gospe donijeti kip u Pag i da će ona 22 dana, do Male Gospe, biti u Zbornoj crkvi kako bi joj vjernici zahvalili i molili se za spas, zdravlje, mir i ljubav. Unutar samostanskog dvora nalazi se bunar sa pitkom vodom. Prema legendi, za jedne strašne suše Pažani su se obratili Majci Božjoj za spas. Jednog jutra, nakon dugih molitvi, samostanski bunar je osvanuo pun vode i spasio Pažane od suše.

Izvor: Zadarska nadbiskupija / Turistička zajednica grada Paga

 

Gospa Maslinska / Foto: Zadarska nadbiskupija

Svetište Gospe Maslinske – Zadar

Drevno svetište Gospe Maslinske smješteno je na sjeverozapadnom predjelu novoizgrađenog Zadra, poviše predjela Brodarice uz cestu koja vodi u Nin. Oko njega je izgrađena velika župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije. Već u srednjem vijeku spominje se uz crkvu i samostan redovnika pustinjaka. U ispravi iz 1118. crkva se naziva “S. Maria de Roveris”, a kasnije “S. Maria ad Quercus” – „Gospa u hrastovima” jer je vjerojatno nekada bila okružena hrastovima. Konačno, nakon što se je posjekla hrastova šuma, a posadili vinogradi i masline, crkva se našla u maslinama i odatle naziv “S. Maria Olivarum” – “Gospa Maslinska”. O tome svjedoči natpis na kamenom pragu iznad vrata: “Kao bujna maslina u polju”. Prva je crkva najvjerojatnije stradala kad su Mleci opsjedali Zadar godine 1202. jer se već 1215. spominje njezina obnova.

Izvor: Zadarska nadbiskupija

 

Svetište Gospe od Zdravlja – Zadar

Gospa od Zdravlja / Foto: Zadarska nadbiskupija

Svetište Gospe “od Kaštela” poznatije pod nazivom „Gospa od Zdravlja” nalazi se na kraju ulice Jurja Bijankinija koja je nastavak najpoznatije zadarske ulice Kalelarge. Svetište se smjestilo usred parka koji je nastao na mjestu brisanog prostora kaštela. Svetište je sagrađeno 1528. u obliku rotonde na mjestu prastare kapelice. Godine 1703. crkva je s prednje strane produžena jednobrodnim prostorom, a sa sjeverozapadne strane 1705. dodan je zvonik s krovom u obliku lukovice. Kupola je kasnije povišena. U crkvi se čuvala, iznad glavnog oltara, slika Gospe od Kaštela (Zdravlja) iz 1447. koju je naslikao Blaž Zadranin. Slika je sada pohranjena u stalnoj izložbi crkvene umjetnosti „Zlato i srebro grada Zadra” koje čuvaju zadarske benediktinke, a u crkvi je njezina vjerna kopija.

Gospa od Zdravlja / Foto: Zadarska nadbiskupija

U II. svjetskom ratu porušena je prednja dogradnja, dok je okruglo svetište, iza vrata od kovanog željeza s grbom nadbiskupa Vicka Zmajevića, ostalo sačuvano. Unutrašnjost svetišta ukrašena je oltarom sa svetohraništem u kasno baroknom stilu. Srušeni dograđeni dio obnovljen je 1990. te je crkva prema sačuvanim nacrtima opet dobila nekadašnji vanjski izgled. U toj se crkvi, koja je Zadranima jedna od najomiljenijih, puk stoljećima utječe zagovoru Gospe od Zdravlja i časti njenu sliku. U toj je crkvi tri godine svoga redovničkog života svakoga dana mise slavio i sv. Leopold Bogdan Mandić koji je od 1897. do 1900. u njoj djelovao kao ispovjednik i rektor kapucinskog samostana.

Izvor: Zadarska nadbiskupija

 

Obratite nam se

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja