Budi dio naše mreže

Uloga dr. Tuđmana u stvaranju neovisne Hrvatske

Dvadeset godina nakon smrti prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, njegovo političko nasljeđe, najveće zasluge, ali i dvojbene odluke kad se u cijelosti povijesno sagleda stvaranje neovisne i samostalne Republike Hrvatske te njegova percepcija u javnosti danas bila je tema Argumenata HKR-a u utorak, 10. prosinca.

/ hjb

Gosti Argumenata bili su povjesničarka Ivana Široki, politolog i asistent na Hrvatskome katoličkom sveučilištu Jakov Žižić te kolumnist i publicist Zvonimir Despot.

Jakov Žižić

Žižić je ukratko opisao ulogu Franje Tuđmana u vrijeme stvaranja neovisne Hrvatske: “Tuđman je uvijek imao velik osobni i politički kapital. Uvijek je bio pozitivnije percipiran nego vlast, što nije izblijedilo i traje do danas, a broj poštovatelja može samo rasti. Dakle, rijetko tko mu odriče njegovu ulogu u stvaranju samostalne i neovisne hrvatske države, ponajprije nastojanje oko izbjegavanja ratnog sukoba, potom organizaciju obrane, pobjedu nad agresorima, međunarodno priznanje i, na kraju, mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja.”

O detuđmanizaciji

Povjesničarka Ivana Široki objasnila je razloge i narav procesa detuđmanizacije: “Kada govorimo o detuđmanizaciji, moramo razlučiti što bi to onda bio tuđmanizam. Ako “tuđmanizam” definiramo kao njegovu doktrinu, onda je detuđmanizacija negiranje, odnosno micanje od njegove doktrine. Problematično je ukoliko tuđmanizam definiramo kao njegovo političko nasljeđe, jer Tuđmanovo političko nasljeđe prvenstveno je višestranačje, demokracija, međunarodno priznanje i pobjeda u Domovinskom ratu. Ako to ne priznamo, ako to negiramo, e onda nastaje veliki problem. S detuđmanizacijom se započelo intenzivno 2000. godine, smjenom vlasti i ustavnim promjenama iz polupredsjedničkog u parlamentarni sustav.

Ivana Široki

Dodala je da oni koji ističu razloge za nužnost detuđmanizacije iznose navodnu Tuđmanovu odgovornost za podjelu Bosne i Hercegovine, njegovu odgovornost u padu Vukovara, ali i Bosanske Posavine. “A sve te optužbe zapravo idu kontra činjenicama i onome što se stvarno dogodilo”, naglasila je Široki. Upozorila je da u nastavi povijesti u RH nedostaje pregled Domovinskog rata kao jedinstvenog na području i Hrvatske i BiH, a teze o agresiji nanose veliku štetu!

Razlozi Tuđmanovog progona

Zvonimir Despot spomenuo je povijesni okvir stvaranja hrvatske države. “Badinterova komisija tražila je zajamčena prava Srbima u Hrvatskoj, nakon čega je Sabor donio Ustavni zakon koji je zadovoljio međunarodnu zajednicu. Međutim, nema nikakvih dokaza o Tuđmanovoj suradnji s Miloševićem”, naglasio je Despot i podsjetio: “Tuđman jest bio političar, ali ponajprije povjesničar! Kao takav je umirovljen i potjeran sa svih funkcija tek kad je javno doveo u pitanje broj stradalih u Jasenovcu. Kao povjesničar je također znao kako je Hrvatima u bivšoj državi nametana kolektivna krivnja za sve što se događalo u NDH. I zato se nije odricao antifašizma, jer je znao da će Srbi i srbijanska diplomacija – a to se događa i danas – neovisnu Hrvatsku širom svijeta prikazivati kao čistu sljednicu NDH. On nije izmišljao antifašizam u Hrvatskoj kad je činjenica da je upravo iz Hrvatske bilo najviše antifašističkih jedinica.”

Nedoumice oko uloge dr. Tuđmana

“Karizmatska obilježja Franje Tuđmana” bila je tema doktorskog rada Jakova Žižića. On se posebno bavio Tuđmanovim dnevnikom iz vremena druge lepoglavske robije, iz kojih je iščitao: “Tuđman je uvjeren da posjeduje poseban dar, on živi za svoju stvar i slijedi svoje djelo, bez obzira na trenutne nepovoljne okolnosti. Također, ima taj osjećaj povijesne misije i iskazuje uvjerenje da je ta njegova zadaća usmjerena na hrvatski narod. U to njegovim dnevnicima se jasno pokazuje ta njegova, u biti, karizmatska osobnost.”

Zvonimir Despot

Što se tiče teme lustracije i pitanja zašto je Tuđman nije proveo, u emisiji je istaknuto da je nastojao provesti pomirbu ustaša i partizana, ljevice i desnice te povezati domovinsku i iseljenu Hrvatsku. Despot je dodao da bi lustracija, u vrijeme obrane od srbijanske agresije, dovela do građanskog rata u Hrvatskoj. A što se tiče problema privatizacije, naglašeno je da Tuđman nikako nije glavni krivac jer nije imao ekonomskih znanja, ali ni prevelikog interesa za te teme. Ključni su bili savjetnici, od kojih se danas većina uopće ni ne spominje, a svakako nisu odgovarali za ono što su učinili.

Obratite nam se

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja