Budi dio naše mreže

"Jedna volonterka dobila je poziv usred noći. Zvala ju je gospođa kod koje je ona volontirala brinući o njezinom suprugu. Kada je suprug preminuo, gospođa je zavapila preko telefona volonterki i rekla da sada nema nikoga. Ona je zatim otišla kod gospođe u stan, zagrlila ju i plakala s njom", posvjedočila je o potrebi brige za drugoga u razgovoru za Hrvatsku katoličku mrežu Olivera Kapetanović, socijalna radnica Udruge La Verna.

/ Filip Ećimović

Udruga “La Verna” pokreće novi ciklus edukacije volontera u palijativnoj skrbi u razdoblju od 1. travnja do 13. svibnja 2019. godine. “Dostojanstven život do kraja” geslo je ove udruge u kojoj djeluje socijalna radnica Olivera Kapetanović s kojom smo za Hrvatsku katoličku mrežu razgovarali o nadolazećoj edukaciji i svakodnevici koja očekuje volontere.

Prvi susret s osobom koja boluje od neizlječive bolesti na našu sugovornicu je ostavio duboki trag. “Moja reakcija na lošu vijest bila je vrlo emotivna. Bila sam vođena željom da zaštitim tu osobu jer sam s njom bila iznimno bliska”, posvjedočila je Kapetanović.

Iskustvo koje čovjeka probuđuje iz lagodnosti ovoga svijeta

“Vidjevši osobu s kojom sam bliska da je požutjela i nemoćna na posljednji dan ovozemaljskog života, doživjela sam šok i nevjericu, zapanjenost. U meni se između emocija koje nisam mogla kontrolirati javilo i veliko strahopoštovanje pred patnjom te osobe. Bila je nijema od nemoći, u iščekivanju onoga za što sam slutila da će se uskoro dogoditi”, rekla je.

Probuđena i potaknuta da se suoči sa stvarnošću ovoga života, ubrzo se prijavljuje na edukaciju o palijativnoj skrbi. Poznanstvo s franjevcima i formacija koju prima s vremenom joj pomažu da napravi prekretnicu u profesionalnom životu i počne raditi kao socijalna radnica i koordinatorica volontera u palijativi.

“Reakcije nikada ne možete predvidjeti”, naglasila je Kapetanović i dodala da to ovisi o osobi, iskustvu i trenutku.

“Ljudi kojima pružamo skrb u početku znaju osjećati neugodnost i nelagodu jer se radi o nepoznatoj osobi koja im pristupa. Nerijetko se javlja i osjećaj čuđenja kod bolesnika u terminalnoj fazi jer su na smrt bolesni i ranjivi, a netko tko im nije blizak niti poznat želi ostvariti kontakt i brinuti o njima.”

Udruga “La Verna”-dobitnik Volonterskog Oskara

Bolesni ne žele s bližnjima razgovarati o patnji jer ih žele zaštiti

Volontiranje je prilika za razgovor u kojem bolesnik može pričati opušteno i bez brige o svojim strahovima i problemima, bez potrebe da osobu kojoj priča zaštiti od govora o patnji. Kapetanović je ukazala na činjenicu da je svaki susret s obitelji u potrebi svjedočanstvo nesebičnog darivanja.

“Jedna volonterka dobila je poziv usred noći. Zvala ju je gospođa kod koje je ona volontirala brinući o njezinom suprugu. Kada je suprug preminuo, gospođa je zavapila preko telefona volonterki i rekla da sada nema nikoga. Ona je zatim otišla kod gospođe u stan, zagrlila ju i plakala s njom”, rekla je naša sugovornica želeći posvjedočiti važnosti stvaranja odnosa s drugim osobama kroz brigu, psihofizičku i tjelesnu.

Slogan udruge La Verna “Dostojanstven život do kraja” poruka je oboljelima i njihovim obiteljima da zajedništvo i uzajamna podrška njih i volontera čine ljudsko dostojanstvo.

La Verna je započela svoje djelovanje unutar socijalne inicijative Franjevačkog svjetovnog reda na zagrebačkom Kaptolu 2009. godine.

“Inicijativa dolazi od franjevaca koji su htjeli biti podrška braći i sestrama ranjenima smrtonosnom bolešću.”

Riječ o njihovom postojanju brzo se širila, a s njom i djelovanje fratara i volontera.

“Kako se djelovanje širilo izvan zajednice, na druge župe i sve ljude neovisno o vjeroispovijesti, rodila se želja za kvalitetnijom organizacijom. Kompleksnost pružanja palijativne skrbi i sve veća potreba za istom, rezultirali su osnivanjem udruge 2017. godine”, naglasila je Kapetanović.

Volonteri udruge “La Verna” na duhovnoj obnovi

Na palijativnu skrb se gleda kao na glasnika loših vijesti, a ona je zapravo odgovor na tu lošu vijest

Edukacija za volontere u palijativnoj skrbi odvija se na Hrvatskom katoličkom sveučilištu kroz šest ponedjeljaka.

“Sve polaznike očekuju iskusni predavači, ljudi koji rade u palijativnoj skrbi. Govorit će se o konceptu palijativne skrbi, fizičkim simptomima i totalnoj boli. Neke od tema bit će reakcije bolesnika i obitelji na bolest, psihosocijalna podrška, etičke dileme, žalovanje, briga o sebi tijekom volontiranja, multidisciplinarni pristup i komunikacija”, rekla je naša sugovornica dodavši da je edukacija prilika da se društvo senzibilizira za prihvaćanje i pružanje palijativne skrbi, kao i potrebu za razvojem sustava palijativne skrbi.

Kapetanović volontiranje vidi kao priliku za napredak. Kroz mnoge prepreke volontiranje zahtijeva redovit rad na sebi, a zauzvrat osnažuje čovjeka kroz priliku za sebedarje drugoj osobi.

“Pozivam cijenjene čitatelje da naprave prvi korak i dođu na edukaciju. Činiti dobro je proces i zajednički rast. To je dvosmjeran proces koji za ishod ima obostrano dobro, bolesnika i volontera”, zaključila je.

Dodajmo da više o edukaciji možete doznati OVDJE.

 

Kontaktirajte nas

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja