Babić je pojasnio: Jučerašnje glasovanje daje za pravo kako parlament preuzima kontrolu. No, isto tako moramo imati na umu da premijerka, britanska vlada, nije obavezna prihvatiti sugestije ovih glasovanja koja će se sada dogoditi. Koliko ja raspolažem informacijama, sve opcije koje će biti na stolu bit će još više usmjerene ka – izrazio se – ‘soft Brexitu’.

‘Utjecaj Brexita na hrvatsko gospodarstvo’

Druga alternativa je da u konačnici prihvate u trećem pokušaju premijerkin sporazum u strahu da ne dođe do aranžmana koji bi za njih bio apsolutno neprihvatljiv, a mogući su i izbori.

Ocijenio je da je vremena sve manje, iz dana u dan se mijenja situacija te je vrlo teško u ovome trenutku dati konačnu procjenu dok se sami Britanci konačno ne odluče za što su i što žele.

Što se tiče Hrvatske u trgovinskoj razmjeni smo vrlo skromni s njima. U ukupnom iznosu iz 2018. godine od 513 milijuna eura razmjene na naš izvoz otpada 218 milijuna.

Utoliko smo u slučaju Brexita – za koji još uvijek ne znamo hoće li se dogoditi – ipak manje izloženi poput nekih drugih zemalja, ali neizbježan je mogući domino efekt. No, ovo je i prilika za druge države članice Europske unije, smatra on te pojašnjava:

„Vi morate znati da će Velika Britanija – ukoliko bude ‘hard-Brexit’ – biti sve manje interesantna investitorima. Te investicije će, dakle, negdje drugdje ići. Tko bude spretniji, tko bude bolje lobirao i imao jači gospodarsku diplomaciju od toga će profitirati. Ogroman broj kompanija već je otišao ili će otići što nužno nije neprilika nego ja bih rekao prilika samo je pitanje koliko ćete se vi kao država u njoj snaći.”

Naš kolega Krešić je pojasnio još jednu dobru stvar, naime, tijekom pregovora s Velikom Britanijom preostali dio europskih zemalja članica Europske se više povezao i u ovim pregovorima zaista zbližio. Vjerojatno su u Britaniji očekivali da će biti lakše pregovarati s EU zbog toga jer je nejedinstvena.

„I ona zaista jest nejedinstvena. Čak bi se usudio reći da se neka makro slika, neka međunarodna slika i međunarodni kontekst bitno promijenio od trenutka kada se u Britaniji provodio taj referendum. Tada je bilo snažnog zagovaranja sve jače, sve intenzivnije i sve integriranije Unije, a EU danas ipak više naliči na neki multipolarni projekt gdje se, primjerice, baltičke zemlje jako brinu, sigurnosno gledajući, oko toga što će raditi Rusija, a južne zemlje oko izbjegličke rute na Mediteranu.”

Dok je – prema riječima Novotnya – Brexit tek bio igračka u rukama premijera Camerona koji je tada bio uvjeren da do toga neće doći i da će većina građana glasovati za ostanak u EU. Nikada oni nisu zapravo bili potpuno integrirani u taj europski kontinentalni korpus – podsjetio je – niti gospodarski, niti monetarni, a koristili su slobodnu trgovinu i bez carinsku zonu za svoju trgovinu.

Damir Novotny i Diana Tikvić, urednica

Nisu ni bili informirani o posljedicama izlaska iz takvog aranžmana, a čak su ih strašili i s gubitkom radnih mjesta. Iznio je neke činjenice:

„Britanska javnost je zapravo zbunjena: što se to događa u njihovoj političkoj eliti? Ta ista koja ih je povela na ovaj politički put, sada se povlači. I što se događa? Neobična je situacija da njihova premijerka sa svojim prijedlozima nije uspjela dobiti većinu u zastupničkom domu, a laburistički vođa Jeremy Corbyn nije siguran što bi zapravo htio u tom procesu postići osim novih izbora i zamijeniti Theresu May.”

Situacija je trenutno potpuno kaotična. Veliki broj ljudi sada zagovara i ponovni referendum, a May se grčevito bori protiv toga. No, treba uvažavati – nastavlja Novotny – tih četiri ili pet milijuna poptisa za novi referendum jer očito je bilo političke, odnosno medijske manipulacije zastupnika koji su bili i snažno financirani od nekih krugova u Velikoj Britaniji.

Bojim se da se može dogoditi ono što nitko ne želi, a to je izlazak Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije bez ikakvog dogovora, zaključio je ovaj ekonomski analitičar.